Teško vrijeme traži očajničke mjere — posrnuli rejting traži lijek u obećanjima o boljem sutra. Ekonomske mjere koje je predsjednik Aleksandar Vučić u nedjelju predstavio srpskoj javnosti u pokušaju da odobrovolji svoje biračko tijelo — zapravo su preslika onih koje je početkom godine Viktor Orbán primijenio u Mađarskoj. Slično ograničavanje marži, s ciljem snižavanja cijena, prije dvije godine uvedeno je i u Rumunjskoj, no željeni efekti izostali su i tamo. Stručnjaci portala Nova smatraju da ove mjere nisu ekonomske, nego čisto političke — i da će imati efekat sličan priči o parizeru iz rujna 2023.

Predsjednik Srbije je u nedjelju pred javnošću, gotovo u stilu teleprodavca, iznio nove ekonomske mjere:

"Sljedeće sedmice donosimo Uredbu o ograničavanju marži. Značajno ćemo ograničiti marže, što će dovesti do značajnog sniženja cijena za oko 3.000 proizvoda iz 23 grupe", istaknuo je Vučić. Naveo je da su u toj grupi proizvodi poput kućne kemije, osobne higijene, riže, mahunarki, slanih i slatkih konditorskih proizvoda, povrća i voća, octa, tjestenine, mesa, sira i jaja.

Slične mjere su bile uvedene i u Rumunjskoj prije dvije godine, a početkom 2025. i u Mađarskoj. Tamo je Orban ograničio marže u supermarketima na 30 osnovnih prehrambenih artikala, izuzimajući trgovce s manjim prihodom kako bi zaštitili lokalne male trgovce. Mađarski ekonomisti tada su ocijenili da mjera može donijeti kratkoročno olakšanje potrošačima, ali ne donosi znatne koristi stanovnicima udaljenih ruralnih područja.

Nedugo nakon uvođenja mjera, Orban je optužio strane trgovce da "pljačkaju Mađare" pretjeranim cijenama — zlatni primjer su marže od 42 % na pileća krilca ili čak 70 % na jogurt. Po njegovim riječima, "hitna intervencija" je bila nužna da se zaustavi trgovce koji gledaju samo na profit.

Zvuči poznato? Vjerojatno, jer je i Vučić, u nedjelju, zborio gotovo istim jezikom.

“Četiri najveća lanca — Delez, Merkator, Lidl, Univerexport — čine 51 % maloprodaje”, rekao je Vučić, dodajući da su ove mjere obuhvatile 24 trgovačka lanca, dok se trgovine u selima nisu dirale kako bi opstale.

“Inflacija nam je bila 4,9 %, od čega su hrana i bezalkoholna pića oko 50 %. Neki su htjeli zgrnuti previše zarade, jer im je samo profit važan. Srpske kompanije bile su odgovornije, dok su strane 'odrašile' nam kožu s leđa. Ušle su na naše tržište s 18 %, a sada dosežu do 32 %! Ne možeš nas više varati", istakao je Vučić.

Potpredsjednik Stranke slobode i pravde, Dušan Nikezić, rekao je da Vučić samo pokušava skrenuti pažnju s opravdanog nezadovoljstva građana:

“On ne može, poslije 13 godina vlasti, preći iz lika Superhika u Robina Hooda. Ove mjere su preslikana rješenja iz Rumunjske i Mađarske — gdje nisu dala rezultate i sigurno neće pomoći ni našim građanima”, rekao je Nikezić. Podsjetio je da je Rumunjska 2023. ograničila marže na 20 %, a sada ima najveću inflaciju u Europi (6,6 %), dok je Mađarska postavila ograničenje na 10 %, ali je i dalje među zemljama s najvišom inflacijom (4,2 %).

Bivši ambasador Srbije u Bjelorusiji, Srećko Đukić, smatra da ga uopće ne iznenađuje što je Vučić plasirao iste mjere kao Orban:

“To su slične politike, idu ruku pod ruku. Ne može se osloniti na demokratske modele poput Austrije, Njemačke ili Francuske — zemlje s neospornim demokratskim legitimitetom. On se oslanja na Mađarsku i Orbana. Srbija se samoizolirala od Europe — postala je prometno i ekonomsko usko grlo. Ove mjere, kao ni mađarske, neće donijeti napredak građanima”, rekao je Đukić.

Đukić upozorava i na još jednu prijetnju — povlačenje stranog kapitala:

“Ako se strani trgovci povuku, bit će poremećeno snabdijevanje i preživjet će samo domorodni lanci povezan s režimom.” Rezanje cijena može izazvati kontraproduktivne posljedice – dometi mjera bit će ograničeni i kratkoročni, poput priče o Vučićevom parizeru.

Napominje da je austrijski lanac SPAR prošle godine optužio mađarsku vladu za diskriminaciju stranih kompanija, što je potkrijepljeno presudom Vrhovnog suda EU u korist SPAR-a.