Nacionalni muzej Bosne i Hercegovine odbranio je odluku da prihod od prikazivanja dragocjenog jevrejskog rukopisa donira narodu Gaze, piše agencija France Presse (AFP)

Naveli su da će prihodi od ulaznica za razgledanje Sarajevske Hagade, jednog od najdragocjenijih vjerskih rukopisa srednjeg vijeka, biti donirani kako bi se "podržao narod Palestine koji trpi sistematski, proračunat i hladnokrvni teror, direktno od strane države Izrael".

Ova odluka izazvala je žestoke kritike ranije ovog mjeseca od strane jevrejskih organizacija, a pojedine iz inostranstva optužile su muzej za antisemitizam.

Međutim, direktor muzeja Mirsad Sijarić (55) ostao je pri odluci i rekao da je primio brojne poruke podrške od Jevreja širom svijeta.

"Jesmo li izabrali jednu stranu? Da, izabrali smo jednu stranu", rekao je Sijarić za AFP.

"Politizacija"

Donacija muzeja obuhvata i prihode od prodaje knjige o Hagadi.

Sijarić je insistirao da ova odluka "apsolutno nije" usmjerena protiv jevrejskog naroda, već da je poruka protiv onoga što se dešava u Gazi.

"Glumiti neutralnost znači stati na stranu zla. Po mom mišljenju, ovo je čisto zlo i tome se mora suprotstaviti."

Više jevrejskih organizacija kritikovalo je ovu najavu muzeja, uključujući i Anti-Defamation League sa sjedištem u New Yorku, koja ju je nazvala "politizacijom" "simbola naslijeđa, opstanka i suživota".

Smještena u staklenoj vitrini u posebno dizajniranoj prostoriji muzeja, Hagada je dugo bila dragocjeni simbol sarajevske raznolikosti.

Grad sa većinskim muslimanskim stanovništvom danas je dom nešto manje od hiljadu Jevreja.

Simbol "zajedničkog života"

Iluminirane i dobro očuvane pergamentne stranice Hagade prikazuju stvaranje svijeta i izlazak Hebreja iz Egipta.

Nastala oko 1350. godine, ovaj rukopis bogato ukrašen ilustracijama vjerovatno je napisan u blizini Barselone, a u Sarajevo su ga donijeli Jevreji protjerani iz Španije 1492. godine.

Preživjela je nacističku okupaciju i bila je sačuvana i tokom intenzivnog granatiranja u ratu u BiH 1990-ih.

Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci opisao je odluku kao "bizaran" i "pomalo uvredljiv" potez.

"To kvari ugled Sarajeva i Sarajevske Hagade, knjige koja je godinama svjedočila o multietničkom karakteru Sarajeva i našem zajedničkom životu", rekao je Finci.

"Čuo sam mnogo kritika (na račun ove odluke)... Nisam vidio nijednu pohvalu."

Dugo čuvana u sefu i rijetko izlagana, knjiga je postala dostupnija od 2018. godine, kada je otvorena posebna prostorija nakon renovacije koju je finansirala Francuska.

Njena bogata historija i rijetkost i dalje privlače posjetioce i akademike u muzej.

"Mislim da je ovo način da se podrži situacija Palestinaca u Gazi", rekla je italijanska egiptologinja Silvia Einaudi nakon razgledanja rukopisa.

"Gaza, zašto da ne?" rekao je francuski posjetilac Paul Hellec. "To je teška tema trenutno. Ali ima i mnogo drugih mjesta gdje ljudi pate."

Rat u Gazi započeo je napadom Hamasa na Izrael u oktobru 2023. godine, u kojem je ubijeno 1.219 ljudi, većinom civila, prema podacima AFP-a zasnovanim na zvaničnim brojkama.

Od 251 taoca koje je Hamas oteo, 49 ih je i dalje u Gazi, uključujući 27 za koje izraelska vojska tvrdi da su mrtvi.

Izraelska ofanziva odmazde usmrtila je najmanje 62.819 Palestinaca, većinom civila, prema podacima ministarstva zdravstva u Gazi kojim upravlja Hamas, a koje Ujedinjene nacije smatraju pouzdanim.

Ograničenja medija u Gazi i poteškoće u pristupu mnogim područjima znače da AFP ne može nezavisno potvrditi broj žrtava i detalje koje iznose civilna zaštita ili izraelska vojska.