Ruski predsjednik Vladimir Putin ponovno će pokušati oživjeti ideju multipolarnog svjetskog poretka tokom četverodnevne posjete Kini, poručio je u intervjuu objavljenom uoči odlaska.

Središnji događaj njegove posjete bit će susret s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom na samitu Šangajske organizacije za saradnju (SCO) u Tianjinu, jugoistočno od Pekinga. Prema riječima Putina, taj sastanak trebao bi donijeti "dodatni snažan zamah" nastojanjima da se oblikuje svijet u kojem će dominacija jedne sile biti prošlost.

U razgovoru za kinesku državnu novinsku agenciju Sinhua, ruski predsjednik izbjegao je direktno spominjati Sjedinjene Američke Države, rat u Ukrajini i vlastitu "specijalnu vojnu operaciju", ali ne i novi svjetski poredak, piše Dnevno.hr.

Vladimir Putin (Foto: Guliver)

Slabljenje Amerike

Njegov diskurs u potpunosti je obojen željom da se oslabi američka geopolitička, ekonomska i sigurnosna nadmoć. Ideja o multipolarnom poretku za Putina je način da rusko-kinesko partnerstvo, ojačano i kroz forume poput BRICS-a, postane protuteža Zapadu. Posebno naglašava i pad značaja američkog dolara, podsjećajući da su Moskva i Peking gotovo u potpunosti prebacili međusobnu trgovinu na vlastite valute.

Kontekst u kojem Putin lansira ovakve poruke izrazito je složen. Rat u Ukrajini ušao je u treću godinu, a Zapad se ujedinio u pružanju vojne, političke i finansijske pomoći Kijevu. Sankcije su rusku privredu usmjerile prema Istoku, dok Kina ostaje ključni politički i trgovinski oslonac Moskve.

Istovremeno, Kina vodi utrku sa Sjedinjenim Državama na nekoliko strateških polja: od razvoja umjetne inteligencije, preko ulaganja u vojnu modernizaciju, pa do borbe za globalnu prevlast u energetici i visokoj tehnologiji. Na sve to nadovezuje se i zaoštravanje odnosa Washingtona i Pekinga oko Tajvana, Južnokineskog mora i globalnih lanaca opskrbe.

Putin također uočava jačanje globalnog juga, predvođenog zemljama BRICS-a, koji se u posljednje dvije godine proširio novim članicama. U tom savezu vidi protivtežu Zapadu, posebno SAD-u i Evropskoj uniji, a upravo bi širenje ekonomske i sigurnosne saradnje unutar BRICS-a i SCO-a moglo poslužiti kao platforma za jačanje alternativnih međunarodnih institucija.

Vladimir Putin (Foto: Guliver Image/ AP Photo/Alexander Zemlianichenko)

Šta je Šangajska organizacija?

Samit u Tianjinu, koji će se održati 31. augusta i 1. septembra, najavljen je kao najveći u historiji organizacije. Osnovana prije 24 godine radi borbe protiv terorizma i produbljivanja ekonomske saradnje, Šangajska organizacija danas ima 10 punopravnih članica: uz osnivače Rusiju, Kinu, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Uzbekistan, tu su još Indija, Pakistan, Iran i od prošle godine Bjelorusija.

Na ovogodišnjem skupu očekuju se izaslanstva iz 20 država i deset međunarodnih organizacija, a Putin bi, prema najavama, trebao održati niz bilateralnih susreta s čelnicima Indije, Turske, Irana, Srbije i Pakistana.

Ovaj samit tako poprima dimenzije daleko šire od same regionalne saradnje. On postaje pozornica na kojoj Rusija i Kina pokušavaju prikazati vlastiti blok kao novu globalnu silu, spremnu ne samo osporiti zapadnu dominaciju, nego i ponuditi drugačiju viziju svjetskog poretka – onu u kojoj ravnoteža moći zamjenjuje unipolarnost, a tehnološka, vojna i ekonomska utrka sa Zapadom postaje ključni alat globalnog nadmetanja.