Unutrašnjost planeta može puno toga otkriti o njegovoj povijesti, nastanku, ali i budućnosti. Stoga ne iznenađuje da znanstvenici žele pomno proučiti unutrašnjost naših najbližih susjeda.

Tako su u studiji koja je objavljena u časopisu Science, proučavali unutrašnjost Marsa i otkrili da je ona prilično gusta.

Analiza akustičnih valova, prikupljenih pomoću seizmograma u sklopu misije Mars InSight, koji se šire kroz unutrašnjost Crvenog planeta, otkrila je da je drevna, rana kora Marsa još uvijek izolirana u njegovom plaštu. Poprimila je oblik golemih komada stijena koje se kreću u tekućoj jezgri.

Analiza potresa na Marsu dala je znanstvenicima mogućnost da stvore prvu detaljnu kartu unutrašnjosti Marsa. Planetarni znanstvenik i inženjer, Constantinos Charalambous s Imperial Collegea u Londonu i njegov tim, analizirali su podatke o potresima kako bi rekonstruirali sastav Marsovog plašta. Pronašli su divovske fragmente materijala, neke promjera i do 4 kilometra, iz vremena Marsovog nastanka prije 4,5 milijardi godina.

Znanstvenici ističu kako analiza ukazuje na burnu povijest planeta, iznenađujuće sličnu onoj kakvu procjenjuju da je imala i Zemlja, a koja uključuje divovski sudar s masivnim svemirskim objektom dok je planet bio još u fazi formiranja.

Smatraju kako su takvi udari poremetili formiranje kore Marsa i oslobodili dovoljno energije da rastope velike dijelove mladog planeta u ogromne oceane magme.

Kako su se ti okeani magme hladili i kristalizirali, za sobom su ostavili kompozicijski različite komade materijala, za koje vjerujemo, da ih sad otkrivamo duboko u unutrašnjosti Marsa, istaknuo je Charalambous.

Dodaje kako se to vjerovatno odigralo u prvih 100 miliona godina postojanja Marsa.

Činjenica da još uvijek možemo otkriti njegove tragove nakon četiri i pol milijarde godina, pokazuje koliko se sporo unutrašnjost Marsa miješala tokom vremena, dodaje.

I dok ova otkrića ukazuju na sličnosti koje Mars dijeli sa Zemljom, otkrivaju i različitosti koje mogu pomoći u istraživanju drugih planeta čija nam je unutrašnjost nedostupna. Naime, Marsova je kora, za razliku od Zemljinih tektonskih ploča, zapravo jedan veliki komad tla, baš kao i ona na Veneri i Merkuru. Prema podacima koje su znanstvenici do sad prikupili, Zemlja je jedini planet u Sunčevom sietemu s korom podijeljenom na tektonske ploče.

Dok rani geološki zapisi Zemlje ostaju nedostižni, identifikacija sačuvane drevne heterogenosti plašta na Marsu nudi neviđeni uvid u geološku povijest i termokemijsku evoluciju terestričkog planeta pod stagnirajućim poklopcem, prevladavajućim tektonskim režimom u našem Sunčevom sistemu, pišu istraživači u svom radu.

Ova evolucija ima ključne implikacije za razumijevanje preduvjeta za nastanjivost stjenovitih tijela diljem našeg Sunčevog sistema i šire, zaključuju istraživači.