Norveška sve više trpi zbog toga što nije članica Europske unije dok trgovinska politika postaje važnija zbog carinskih ratova američkog predsjednika Donalda Trumpa i Brexita, izjavili su norveški ministar vanjskih poslova i njegova politička suparnica uoči parlamentarnih izbora u ponedjeljak.

Norveška je dio jedinstvenog tržišta EU-a kroz članstvo u Europskom gospodarskom prostoru (EGP), ali nije dio trgovinske politike niti carinske unije, nakon što je dvaput na referendumima (1972. i 1994.) glasala protiv pristupanja, piše Financial Times.

I ministar i njegova prethodnica imaju isti stav

"Svjesni smo da se razlika između članstva u EU-u i članstva u EGP-u povećava", rekao je Espen Barth Eide, norveški ministar vanjskih poslova. Njegova Stranka rada, lijevocentrističke orijentacije, blagi je favorit uoči izbora, no razlike u anketama su i dalje previše male da bi dale jasan ishod.

Ine Eriksen Søreide, bivša ministrica vanjskih poslova koja bi vjerojatno ponovno preuzela tu dužnost ako njezina oporbena stranka desnog centra osvoji najviše mandata, rekla je sljedeće: "Svi vide da nam naša povezanost s EU-om donosi mnogo ranjivosti, jer smo sve više izvan svega onoga u čemu želimo biti unutra."

Obje stranke žele da Norveška uđe u EU, ali nijedna ne želi uskoro pozvati na novi referendum, jer istraživanja javnog mnijenja pokazuju da većina birača ne želi članstvo u uniji. Søreide je naglasila da se cijena ovakvog statusa povećava iz dana u dan, dodajući:

"To ima veze sa svime što se događalo, od Brexita preko rata u Ukrajini do pandemije i izbjegličke krize. Sve to u temelju mijenja načina na koji Europska unija funkcionira i na koji surađuju s trećim zemljama."

Kritike zbog lošeg carinskog sporazuma sa SAD-om

Norveški oporbeni političari kritizirali su vladu jer je sa SAD-om postigla lošije carinske uvjete nego EU, unatoč prijateljskom sastanku premijera Jonasa Gahra Størea s Trumpom u Bijeloj kući u travnju. Norveška je vrlo bliska EU-u i njen najveći dobavljač plina nakon što je zbog invazije na Ukrajinu zamijenila Rusiju.

Raspad dvostranačke koalicije u siječnju ukazao je koliko EU ostaje tema podjela, kada je mlađi partner, ruralna Stranka centra, odbio poduprijeti preuzimanje niza energetskih direktiva EU-a. Stranka rada ih je usvojila uz pomoć drugih stranaka. Ali energetska politika vjerojatno će i u sljedećem sazivu parlamenta ostati trn u oku odnosa Norveške i EU-a.

Støre je ovoga tjedna rekao da Norveška neće provesti preostalih pet dijelova paketa čiste energije EU-a bude li vodio novu vladu. Barth Eide je rekao da Norveška - veliki opskrbljivač električne energije, nafte i plina - želi više utjecaja na propise. Dodao je da trenutačna vlada nastoji ubrzati provedbu drugih direktiva i uredbi EU-a i pokazati strogu usklađenost s načelima EGP-a.

"Mi smo hladna zemlja, stoga moramo imati struju"

Dodatna bi se komplikacija u odnosima Norveške i EU-a mogla pojaviti u iduće dvije godine, kada dođe vrijeme za obnovu dva stara elektroenergetska interkonektora prema Danskoj. Sylvi Listhaug, čelnica desnopopulističke Progresivne stranke, koja je trenutačno druga u anketama, rekla je da ih ne želi obnoviti jer se Danska u velikoj mjeri oslanja na obnovljive izvore energije poput vjetroenergije.

Dodala je da Norveška EU-u isporučuje oko 60 puta više plina nego električne energije, pa bi prednost dala ovome prvome za uniju 27 zemalja i nastojala zadržati niske cijene struje u Norveškoj: "Ako toliko izvozimo u Europu da su cijene kod kuće visoke, to nam stvara probleme. Mi smo hladna zemlja, stoga moramo imati električnu energiju."