Federalni zastupnik Sanel Kajan (DF) javno je objavio niz pitanja upućenih Gradskoj upravi Stolac, gradonačelniku Stjepanu Boškoviću (HDZ BiH) i predsjedniku Gradskog vijeća Stoca, pozivajući se na članove 11 i 116 Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

U objavi koja je izazvala pažnju javnosti, Kajan ukazuje na, kako navodi, sistemsku diskriminaciju Bošnjaka u javnim institucijama i preduzećima u ovom hercegovačkom gradu.

Kajan u svom obraćanju postavlja čak 17 konkretnih pitanja koja se tiču zapošljavanja u javnom sektoru, ravnopravnosti građana, kulturne i jezičke diskriminacije, netransparentnosti rada Gradskog vijeća, te nelegalnih radnji vezanih za upravljanje prirodnim i kulturnim naslijeđem.

Sumnje u etničku neravnopravnost u zapošljavanju

Zastupnik navodi podatke prema kojima je u Gradskoj upravi Stoca zaposleno 82 osoba, od čega 76 Hrvata (93%) i samo 6 Bošnjaka (7%), pri čemu, kako tvrdi, među Bošnjacima nema nijednog pomoćnika gradonačelnika. Slične podatke iznosi i za druge javne ustanove i preduzeća u Stocu:

JU „Radimlja“: 16 zaposlenih, svi Hrvati

JU „Centar za kulturu i sport“: 10 zaposlenih, svi Hrvati

Komunalno d.o.o. Stolac: 32 zaposlenih, 30 Hrvata i 2 Bošnjaka, bez Bošnjaka na rukovodećim pozicijama

Centar za socijalni rad Stolac: 15 zaposlenih, 14 Hrvata i 1 Bošnjak

Dom zdravlja Stolac: 77 zaposlenih, svi Hrvati

Dječiji vrtić Stolac: 22 zaposlenih, svi Hrvati

Posebno je istakao situaciju u Dječijem vrtiću, gdje tvrdi da se obilježavaju isključivo katolički praznici (Božić i Uskrs), dok se islamski praznici poput Bajrama ne obilježavaju. Također navodi da djeca borave pod vjerskim obilježjima, što, kako tvrdi, onemogućava bošnjačku djecu da ravnopravno pohađaju tu ustanovu, iako se finansira iz zajedničkog budžeta.

"Ravnoteža" u javnom sektoru: 96,5% Hrvata, 3,5% Bošnjaka

Kajan navodi da prema dostupnim podacima u javnom sektoru u Stocu ukupno radi 258 osoba, od kojih su 249 Hrvati (96,51%) i samo 9 Bošnjaka (3,49%). Pita zašto ni u jednoj od navedenih institucija Bošnjaci nisu na pozicijama direktora ili članova upravnih odbora.

Politička i kulturna isključenost

Zastupnik podsjeća i da Stolac, koji je prije rata imao devet mjesnih zajednica, danas nema nijednu. To, tvrdi, isključuje Bošnjake iz procesa odlučivanja i kreiranja lokalnih politika. Pita i zašto se u institucijama ističu zastave koje nisu službena obilježja države BiH, Federacije BiH, Hercegovačko-neretvanskog kantona, niti Grada Stoca.

Zaštita kulturne baštine i ekologija pod znakom pitanja

Kajan se posebno osvrće na pitanje zaštite nacionalnih spomenika. Tvrdi da je u zoni nacionalnog spomenika "Stari grad Stolac" izgrađen križni put, uprkos zabrani Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH. Navodi i prisustvo murala s porukama koje veličaju ratne zločince i paradržavne tvorevine, te pita zašto se takvi murali i dalje ne uklanjaju.

Postavio je i pitanja o odlaganju otpada pored rijeke Bregave – nacionalnog spomenika Badanj – kao i o ilegalnom iskopavanju šljunka iz korita te rijeke, na šta lokalna vlast, tvrdi, šuti.

Nedostatak transparentnosti i jezička diskriminacija

Kajan postavlja pitanje zašto se sjednice Gradskog vijeća Stoca ne prenose uživo i zašto se ne objavljuju snimci tih sjednica. Također pita zašto na službenoj web stranici grada Stoca nema opcije korištenja bosanskog jezika.

Poziv na konkretne mjere i odgovornost

Na kraju, zastupnik traži odgovor na pitanje koje konkretne korake Gradska uprava planira poduzeti da bi se osigurala ravnopravnost svih građana Stoca, kako bi se ispravili "očigledni primjeri diskriminacije u zapošljavanju, obrazovanju i pristupu javnim službama".

Kajan je istakao da je do sada u više navrata, više od pedeset puta, zvanično tražio odgovore od Gradske uprave i gradonačelnika Stjepana Boškovića, ali da nije dobio nijedan odgovor, iako su, kako navodi, po zakonu bili dužni da odgovore. Zbog toga, kako kaže, ponovo iznosi pitanja u javnost i očekuje jasne i konkretne odgovore od lokalnih vlasti.