Na sveopće iznenađenje sirijski predsjednik Ahmed al-Šara u srijedu je najavio stvaranje sigurnosnog pakta s Izraelom, nakon skoro osam desetljeća neprijateljstava između tih dviju država. Na novinarskom brifingu u Damasku nekadašnji radikalni islamist, a od prošle godine vođa Sirije, otkrio je da je sirijsko-izraelski sigurnosni pakt "nužnost", što znači da će Izrael morati poštovati ​​sirijski zračni prostor i teritorijalno jedinstvo, a sve će nadzirati Ujedinjeni narodi.

Iako se donedavno činilo nezamislivo, Sirija i Izrael pregovaraju o postizanju sporazuma za koji se Damask nada da će osigurati zaustavljanje zračnih napada i povlačenje izraelskih trupa koje su prodrle u južnu Siriju. O tome su Izraelci i Sirijci ove srijede punih pet sati pregovarali u Londonu, a posredovale su Sjedinjene Države, što je logično jer Donald Trump podržava i al-Šaru i Benjamina Netanyahua. Prema onome što je procurilo sa sastanka, sirijski ministar vanjskih poslova Asad al-Šaibani predstavio je ministru za strateška pitanja Ronu Dermeru odgovor Sirije na nedavni izraelski prijedlog sigurnosnog aranžmana.

Emir Tamim bin Hamad Al-Thani i Ahmed al-Sharaa Foto: AFP

Izraelci predlažu novi sigurnosni sporazum koji se uglavnom odnosi na granično područje i jugozapadnu Siriju. Prema izvješću Axiosa od utorka navečer, koji je razgovarao s dva dužnosnika upoznata s detaljima, Dermeru i al-Šaibaniju trebao se pridružiti Trumpov izaslanik Tom Barrack kako bi razgovarali o nacrtu koji je Izrael podnio prije nekoliko sedmica. U članku se navodi da Damask nije odgovorio na prijedlog, ali formulira protuponudu.

Izrael želi zonu zabrane leta i demilitariziranu zonu u Siriji, na području uz granicu, ali bez ograničenja broja izraelskih vojnih snaga na pograničnom teritoriju. Dužnosnici koje je citirao Axios pojasnili su da se izraelski prijedlog temelji na sporazumu s Egiptom iz 1979., kojim je Sinaj podijeljen na tri zone, svaku s različitim stepenima ograničenja, od kojih su najstroža na područjima najbližima izraelskoj granici. Zauzvrat, Izrael bi se postupno povlačio iz tampon-zone koju je uspostavio nakon što je sirijski diktator Bašar al-Asad pobjegao prošlog prosinca u Moskvu pod okrilje Vladimira Putina.

Ahmed al-Sharaa i šef turske obavještajne agencije Foto: AFP

Međutim, izraelska vojska bi ostala na vrhu planine Hermon odakle imaju kontrolu sve do Damaska. Neimenovani izraelski dužnosnik rekao je da će Jeruzalem inzistirati na ostanku na strateški ključnoj lokaciji. Prošli mjesec je ministar odbrane Israel Katz izjavio da je izraelska potreba za održavanjem prisutnosti u Siriji "središnja lekcija iz događaja od 7. oktobra".

Reuters je izvijestio da Washington vrši pritisak na Siriju da postigne dogovor prije nego što se svjetski čelnici okupe sljedeći tjedan na Općoj skupštini UN-a u New Yorku. No, Šara je na spomenutom brifingu za novinare porekao da SAD vrši bilo kakav pritisak na Siriju i sve formulirao objašnjenjem da "Amerika ima posredničku ulogu". Podsjetio je da je Izrael izveo više od 1000 napada na Siriju i imao više od 400 kopnenih upada od 8. decembra 2024. kada je pobunjenička ofenziva koju je on predvodio svrgnula al-Asada. Pritom je upozorio da su izraelski postupci jako opasni i u suprotnosti sa sadašnjom američkom politikom stabilne i ujedinjene Sirije.

Prema al-Šari, Damask traži sporazum sličan sporazumu o razdvajanju iz 1974. između Izraela i Sirije, kojim je stvorena demilitarizirana zona između dviju zemalja nakon Jomkipurskog rata koji je buknuo godinu dana prije. Rekao je da Sirija traži povlačenje izraelskih trupa, ali da Izrael želi ostati na strateškim lokacijama koje je zauzeo nakon 8. decembra, uključujući i sirijsku stranu planine Hermon.

Šara je najavio da bi, ako sigurnosni pakt uspije, mogli biti postignuti i drugi sporazumi između Sirije i Izraela. Nije iznio detalje, ali je rekao da još uvijek nisu na stolu mirovni sporazum ili sporazum o normalizaciji poput Abrahamskih sporazuma posredovanih od SAD-a, prema kojima se nekoliko zemalja s muslimanskom većinom složilo normalizirati diplomatske odnose s Izraelom. Također, prerano je raspravljati i o sudbini Golanske visoravni, čiji je veći dio Izrael osvojio od Sirije u Šestodnevnom ratu 1967. i poslije proširio suverenitet na nju, jer je to "veliko pitanje". Ovaj tjedan Izrael je isključio mogućnost vraćanja strateški presudno važnog Golana, koji je Donald Trump jednostrano priznao kao dio Izraela tijekom svojega prvog mandata kao predsjednik SAD-a, iako je za ostatak planeta to dio Sirije.

To ne znači da Izraelci povremeno ne nerviraju Bijelu kuću. Predsjednik Trump je frustriran izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, saznao je The Wall Street Journal. Njegova frustracija je prokuhala prošli tjedan nekoliko sati nakon što je Izrael napao pregovarače Hamasa u Kataru, u operaciji koja je prijetila poremetiti krhke mirovne pregovore.

"On me je..", rekao je Trump o Netanyahuu, ispričali su dužnosnici koji su čuli komentar. U tom je trenutku Trump razgovarao s važnim saradnicima, uključujući državnog sekretara Marca Rubija.

(Jutarnji list)