Velika Britanija i Francuska priznale su palestinsku državu na Ujedinjenim narodima, što se opisuje kao historijski trenutak u stoljetnom izraelsko-palestinskom sukobu.

Diplomatski rizik

Ali to je i diplomatski rizik kojim dvije velike europske sile pokazuju da smatraju kako je sukob došao do tačke gdje moraju poduzeti ovakav korak, analizira BBC.

Suočen s katastrofom u Gazi i osudama upućenima i Izraelu i Hamasu, francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da "pravo mora prevladati silu". Njegov potez, usklađen s Britanijom i pod saudijskim pokroviteljstvom, zamišljen je kao način da se dvodržavno rješenje održi na životu.

Europljani vjeruju da je taj model i dalje jedini put do pravedne i zajedničke budućnosti za obje zajednice. Alternativa, kako je rekao glavni sekretar UN-a António Guterres na konferenciji u New Yorku, jest "jedna država" – izraelska dominacija i "podjarmljivanje" Palestinaca.

"Ništa ne može opravdati njihovo kolektivno kažnjavanje, izgladnjivanje ili bilo kakav oblik etničkog čišćenja", rekao je Guterres.

Izrael bijesan, spominje aneksiju dijelova Zapadne obale

Izrael na ovo gleda kao na nagradu Hamasu nakon napada 7. oktobra 2023. i otmice talaca. Neki izraelski ministri traže da odgovor bude aneksija dijelova okupirane Zapadne obale, čime bi zauvijek nestala mogućnost održive palestinske države.

Premijer Benjamin Netanyahu i njegova vladajuća koalicija, u kojoj su i krajnje desni političari koji otvoreno zagovaraju protjerivanje Palestinaca i izgradnju jevrejskih naselja na njihovom mjestu, nastoje potpuno ugasiti ideju dvodržavnog rješenja.

Američki predsjednik Donald Trump nastavlja čvrsto podržavati izraelskog saveznika, odbacuje europske poteze i kažnjava predsjednika Palestinske samouprave Mahmouda Abbasa. Njemu je zabranjen dolazak u New York, pa je na konferenciji učestvovao putem videokonferencije.

Ovaj događaj označio je najdublji raskol između Washingtona i europskih saveznika oko rješavanja bliskoistočnog sukoba. Europljani tvrde da nisu imali drugog izbora.

Izrael je upravo poslao treću diviziju u Gazu, svakodnevno ubija desetke Palestinaca, Hamas i dalje drži gotovo 50 talaca, od kojih su mnogi mrtvi, dok je Zapadna obala zahvaćena širenjem ilegalnih izraelskih naselja i nasiljem doseljenika. Gotovo dvije godine nakon napada 7. oktobra, nema znakova da će dodatni vojni pritisak natjerati Hamas na predaju koju Izrael traži.

Macron: Diplomacija mora biti izlaz

Macronova strategija pokušava pokazati da postoji i diplomatski izlaz. Prvo doći do prekida rata u Gazi, a zatim postići dugoročnije rješenje u obliku dviju država – izraelske i palestinske.

Europske zemlje tvrde da je izraelska strategija propala, da donosi samo dodatne civilne žrtve i ugrožava preostale taoce. Važno je i da je konferenciju u UN-u supredsjedala Saudijska Arabija, uz podršku Arapske lige.

Francuzi ističu da to pokazuje kako njihova diplomacija može stvoriti pritisak i na Hamas: ključne arapske zemlje na konferenciji pozvale su Hamas da položi oružje Palestinskoj samoupravi i jasno poručile da nema buduću političku ulogu među Palestincima.

Macron vjeruje da to stvara i poticaj za Izrael, dok ostavlja otvorena vrata za normalizaciju odnosa sa Saudijskom Arabijom – što je dugogodišnja želja i Netanyahua i Trumpa.

Bez SAD-a nema pritiska

Ali odluka o priznanju palestinske države, donesena protiv volje Washingtona, predstavlja ozbiljan diplomatski rizik. Promatrajući Macrona za govornicom UN-a, vidio se predsjednik koji želi preuzeti globalnu ulogu u traženju izlaza iz "noćne more" Gaze, kako ju je opisao Guterres.

No, gledajući stvarnu moć, to nije bio onaj predsjednik koji odlučuje. Bez američkog vodstva, nema pritiska kakav jedino Washington može izvršiti na sve strane.

Trumpova administracija nastavlja odbijati europski pristup. Trump u utorak dolazi u UN, gdje će govoriti i navodno se sastati s arapskim čelnicima, potpuno odvojeno od europskog procesa dan ranije.

Taj nedostatak koordinacije ključnih zemalja dodatno stvara dojam haosa, dok Katar – koji je ranije bio posrednik između Izraela i Hamasa – i dalje odbija ponovno preuzeti tu ulogu nakon što je Izrael početkom mjeseca napao Hamasove čelnike na njegovu tlu.

Historijska paralela: Izrael 1948., Palestina 2025.

I Macron i britanski premijer Keir Starmer podsjetili su na kolonijalnu prošlost svojih zemalja na Bliskom istoku. Rekli su kako je međunarodna zajednica 1948., nakon britanskog povlačenja iz historijske Palestine, priznala Izrael.

Sada, tvrde, priznaju i jednako pravo Palestinaca na vlastitu državu. Palestinci pozdravljaju europsko priznanje, ali svjesni su da se radi o silama prošlosti.

Njihove odluke više nemaju onu težinu kao nekad. Palestinska državnost postaje stvarna samo ako je podupre današnja supersila – Sjedinjene Američke Države. A predsjednik Trump zasad ima drugačije planove zaključuju iz BBC-ja, a prenosi Index.