Evropske diplomate ove sedmice su i privatno upozorile Kremlj kako je NATO spreman odgovoriti na daljnje upade u njegov zračni prostor. To uključuje i obaranje ruskih aviona, javljaju zvaničnici upoznati s ovim pitanjem. Oni su za Bloomberg, pod uvjetom anonimnosti, govorili o napetom sastanku koji je održan u Moskvi, a na kojemu su britanski, francuski i njemački ambasadori izrazili svoju zabrinutost nedavnim upadima ruskih MiG-ova u zračni prostor Estonije.

Ambasadori su nakon razgovora zaključili da su upadi taktika koju su naredili ruski komandanti, iako ruski zvaničnici negiraju da su njihovi borbeni avioni uopće ušli u estonski zračni prostor, inzistirajući da ne testiraju NATO savez. Kad se pak radi o upadu drona u Poljsku, Rusi tvrde da je do toga došlo greškom.

Zemlje članice NATO saveza s istoka Europe ovog su mjeseca pretrpjele niz ozbiljnih upada, i to u trenutku kada Vladimir Putin pojačava ruske napade na ukrajinsku infrastrukturu. Upadi ruskih dronova u rujnu su prijavljeni u Rumunjskoj i Poljskoj, najvjerovatnije i u Danskoj, dok su ruski borbeni avioni primijećeni u Estoniji.

Rusi na sastanku radili ekstenzivne bilješke

Insajderske informacije o sastanku u Moskvi pokazuju da je Putinu dano jedno jače upozorenje o grupacijama borbenih aviona i dronova na nebu iznad istočne Europe. Iste informacije nude i uvid u to kako o napetim odnosima sa Zapadom razmišlja Kremlj. Naime, jedan ruski diplomata je Evropljanima kazao da su upadi u zračni prostor odgovor na ukrajinske napade na Krim. Kremlj je ustvrdio da te operacije ne bi bile moguće bez podrške NATO-a te da stoga Rusija smatra kako je NATO već uključen u sukob, kao i pojedine evropske zemlje.

Bloomberg prenosi i kako su Rusi radili ekstenzivne bilješke tokom razgovora, što je evropsku stranu navelo da pomisli kako je onima koji su nazočili sastanku naređeno da svojim nadređenima isporuče detaljni transkript o stavu NATO saveza o ovom pitanju. Sastanak je potvrdio i jedan zvaničnik njemačke vlade, dodajući da su ambasadori Moskvi kazali kako mora prestati s upadima u evropski zračni prostor.

Rusi tvrde da nemaju pojma o sastanku

Glasnogovornici vlada Velike Britanije i Francuske nisu odmah komentirali sastanak. Usto je i predsjednik Emmanuel Macron francuskim medijima odbio komentirati kako bi tačno NATO odgovorio na daljnje upade u zračni prostor.

No, rusko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je navode Bloomberga. Glasnogovornica Marija Zaharova izjavila je za agenciju TASS da je riječ o “fabriciranju” zapadnih medija motiviranom rusofobijom te ustvrdila da Moskva uopće nije bila učesnik sastanka na kojem su navodno prenesena takva upozorenja.

Aktivacija članka 4. NATO saveza

Inače, član 4. NATO saveza koji pokreće konsultacije oko određene prijetnje je, otkako je savez utemeljen 1949. godine, aktiviran devet puta. Od toga je dva puta aktiviran ovog mjeseca. Usto su i danske vlasti najavile da bi ga one uskoro mogle aktivirati, kako bi se istražilo rusku ulogu u napadima dronovima koji su poremetili zračni promet u toj zemlji. Kremlj, kao i u drugim slučajevima, negira svoju upletenost.

Iznenadni porast upada u zračni prostor podudara se s teorijama nekih zvaničnika, koji smatraju da Moskva ne bi napala Zapad na konvencionalan način nego da bi provodila hibridne operacije čije bi porijeklo i motivacija bili dvosmisleni. Danski ministar pravosuđa Peter Hummelgaard se, čini se, barem donekle slaže s tom teorijom. On je u četvrtak medijima kazao kako je namjera ovih napada stvoriti podjelu i strah. Predsjednik Litve Gitanas Nauseda je kazao kako Rusija testira spremnost i odlučnost zemalja na odgovor.

Strah od eskalacije tenzija s Rusijom

Ipak, velikoj većini evropskih zvaničnika namjere Kremlja i dalje nisu sasvim jasne. Oni strahuju od bilo čega što bi moglo dovesti do eskalacije tenzija s Moskvom. Tako je naprimjer poljski premijer Donald Tusk pozvao na obaranje ruskih aviona, ali je njemački ministar Boris Pistorius kazao da NATO saveznici “bauljaju ravno u Putinovu eskalacijsku zamku” odluče li se na takav potez.

Slično, čini se, misle i u Rusiji. “Obori li NATO ruski avion pod izgovorom navodnog kršenja zračnog prostora to će značiti rat”, kazao je ruski ambasador Aleksej Meškov za francuske medije ove sedmice.

Otvorena praktična pitanja odbrane istočne granice

Dakako, ovi su upadi razotkrili i neka praktična pitanja odbrane istočne granice NATO saveza, javlja Bloomberg. Naime, Rumunske vlasti motrile su ruski dron koji je u njihovom zračnom prostoru 13. septembra proveo 50 minuta. Pratila su ga dva aviona F-16, ali je donesena odluka da ga se ne obori, s obrazloženjem kako postoji rizik od pada krhotina na civile.

Ta odluka je naišla na kritike. “Kada se radi o vašoj sigurnosti, nema većeg prioriteta od toga da onima koji vas testiraju pokažete da možete štititi svoj zračni prostor”, rekao je bivši predsjednik Rumunije Traian Basescu, dodajući kako je u suprotnom kredibilitet onih koji odlučuju upitan.

No, vlasti u Bukureštu imaju problema oko manjka finansija i odgovarajuće opreme za borbu s dronovima, kazali su za Bloomberg zvaničnici upoznati s odlukom da se dron ne napadne. Naveli su kako je obaranje drona borbenim avionom skupo i neefikasno i naglasili da su im zapravo puno potrebniji sistemi protiv dronova poput onih koje ima Ukrajina, kao i drugi sustavi ometanja i cyber-kontrole dronova.