Istok Bosne i Hercegovine krije tajne kojima se dive strani turisti, a o kojima, nažalost, vrlo malo znaju građani BiH.

Brojne su prirodne ljepote Bosne i Hercegovine, skrivena mjesta koje poznaje samo lokalno stanovništvo, mjesta koja zaslužuju veću pozornost javnosti u BiH ali i ostatka svijeta.

Jedno o takvih mjesta, jedinstveno, skriveno, a opet tako blizu, zapravo je jedina preostala prašuma u Europi – Perućica.

Smještena na istoku BiH, u blizini granice s Crnom Gorom, ova prašuma, koju još nazivaju “plućima Europe”, dio je Nacionalnog parka Sutjeska i obiluje raznolikom i bujnom vegetacijom sa stablima višim od 60 metara.

Prostire se na 1434 hektara površine na kojoj raste bukva, jela i smreka, koje su strogo zaštićene, a neko je drveće starije i od 300 godina. O bogatstvu ove prašume svjedoči činjenica da je ondje registrirano više od 170 vrsta drveća i grmlja, te više od 1000 vrsta zeljastih biljaka.

Usred Perućice nalazi se i vodopad Skakavac (75 m), jedan od najviših slapova na ovome području, a koji se formira na rijeci Perućica. Zbog visokih stabala i gustoga raslinja, neka su područja prašume nedostupna.

Zbog svoje ljepote i bogatstva, Perućica je proglašena strogo zaštićenim prirodnim rezervatom i isključivo se koristi u svrhe znanosti i obrazovanja pa posljednju europsku prašumu možete posjetiti samo s licenciranim vodičem, uz prethodnu najavu.

Nakon što prođete sigurnim stazama kroz koje vas vode obučeni vodiči, i ostanete zatečeni nestvarnim prizorima iz jedine europske prašume, makadamska dobro utabana staza vodi vas na najviši vrh Bosne i Hercegovine – Maglić.

Na Magliću se priroda poigrala na sebi svojstven način. Naime bh. strana Maglića obiluje prekrasnim pašnjacima i udolinama, gorskim očima, jedinstvenim jezerima, dok druga strana Maglića, ona crnogorska, izgleda potpuno drugačije, u kamenu, kršu, drači i nepristupačnim liticama.

Reporteri portala Ljudski.ba svjedočili su nestvarnim prizorima ovog dijela istočne Bosne, a prepuručujemo i odlazak na obližnji kompleks posvećen herojima Sutjeske – Tjentište.

Valja zastati i pokloniti se sjenama jedinim istinskim herojima Narodnooslobodilačkog rata koji su u krvavim borbama protiv znatno moćnijih fašističkih neprijatelja, ustaša i Nijemaca, položili živote za slobodu. Na Tjentištu se nalazi spomenik i kosturnica palih partizanskih boraca u bitci na Sutjesci koji su dio kompleksa Dolina heroja. Dolinu heroja je za vrijeme bivše Jugoslavije godišnje posjećivalo gotovo milijun ljudi.

Memorijalni kompleks “Dolina heroja” na Tjentištu nalazi se u sklopu Nacionalnog parka “Sutjeska”. Posvećen je bici na Sutjesci (Peta neprijateljska ofenziva / Operacija “Crno” – njemački “Schwarz”) koju su partizani vodili protiv njemačkih, talijanskih, bugarskih i ustaških vojnih postrojbi. Peta neprijateljska ofenziva odvijala se od 15.5. – 15.6.1943. godine. Cilj je bilo probijanje njemačkog obruča na Tjentištu u dolini rijeke Sutjeske.

U neravnopravnoj bitci 127.000 neprijateljskih vojnika protiv 18.000 partizana, poginulo je oko 7500 boraca, među kojima više od 750 žena. Uz velike žrtve partizani su ipak uspjeli probiti neprijateljski smrtonosni obruč i glavnina partizanskih snaga na čelu sa Vrhovnim zapovjednikom Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije Josipom Brozom Titom stigla je na slobodni teritorij.

Bitka na Sutjesci izučava se na mnogim vojnim akademijama u svijetu. Snimljen je i film “Sutjeska”, redatelja Stipe Delića, kojim je uz sudjelovanje tada poznatih svjetskih glumaca, ekranizirana legendarna bitka (1973. god.). Također o bici na Sutjesci snimljen je još jedan film pod naslovom “Vrhovi Zelengore”, redatelja Zdravka Velimirovića (1976. god.).

(SB)