Evropske institucije i NATO posljednjih sedmica šalju sve ozbiljnija upozorenja: Rusija je značajno intenzivirala svoju hibridnu ofanzivu protiv Zapada. Kombinacijom vojnih incidenata, sabotaža, cyber napada, političkog miješanja i propagandnih operacija, Moskva pokušava oslabiti jedinstvo EU i NATO-a, podriti povjerenje građana u institucije i nametnuti osjećaj nesigurnosti u državama članicama.

Prema povjerljivim analizama u koje je uvid imao španski dnevnik El País, od evropskih izbora 2024. zabilježen je osjetan porast ruskih hibridnih aktivnosti. Posebno alarmantni bili su posljednji incidenti u istočnoj Evropi.

Desetog septembra, dvadesetak ruskih dronova ušlo je u zračni prostor Poljske. Saveznički borbeni avioni su ih oborili što je bio potez bez presedana u povijesti Alijanse. Samo nekoliko dana kasnije, Rumunija je prijavila još jedan dron u svom zračnom prostoru, dok je iznad Baltičkog mora otkriven ruski špijunski avion. U Estoniji je došlo i do direktnog upada tri ruska lovca, nedugo nakon što su NATO snage ojačale istočno krilo novim francuskim i britanskim avionima.

Poljska i Estonija aktivirale su član 4 NATO ugovora, koji predviđa hitne konsultacije saveznika kada je ugrožena sigurnost ili teritorijalni integritet. U 76 godina postojanja NATO-a, ova odredba aktivirana je svega devet puta.

Ni Skandinavija nije pošteđena. Danska istražuje niz incidenata s dronovima koji su natjerali vlasti da privremeno zatvaraju aerodrome. Ministarstvo odbrane u Kopenhagenu govori o “sistematskoj operaciji profesionalnog aktera”, dok premijerka Mette Frederiksen otvoreno sugerira da iza svega stoji Rusija, “najveća prijetnja sigurnosti Evrope”.

Moskva je, prema sigurnosnim službama, razvila i sofisticirane metode ometanja GPS signala, što je dovelo do problema u aviosaobraćaju. Nedavno je avion španske ministrice odbrane Margarite Robles, na putu za Litvaniju, pretrpio jake GPS interferencije koje su potekle iz ruske enklave Kalinjingrad.

Generalni sekretar NATO-a, Mark Rutte, upozorio je da izraz “hibridno ratovanje” ne smije zavarati. “To nije ništa benigno. To znači atentate, ometanje aviona, napade na zdravstvene sisteme, cyber ofanzive i pokušaje destabilizacije,” izjavio je.

Analitičar Charlie Edwards iz Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) ističe da ruske incursije imaju trostruku svrhu: testirati ranjivosti NATO odbrane, izazvati nesigurnost i podijeliti saveznike, te iscrpiti resurse Alijanse primoravajući je da skupe rakete koristi protiv jeftinih dronova.

Nakon što je većina ruskih diplomata protjerana iz EU zbog invazije na Ukrajinu, Moskva je izgubila ključne obavještajne resurse. Danas pokušava obnoviti mrežu koristeći kriminalne organizacije, društvene mreže i aplikacije poput Telegrama za regrutaciju pojedinaca spremnih na sabotažu. Njemačka, Češka i Ujedinjeno Kraljevstvo već su otkrili takve operacije, uključujući podmetanje požara u skladištima povezanim s Ukrajinom.

Lista napada podsjeća na scenario špijunskih filmova: ubistvo ruskog pilota-dezertora u Španiji, sabotaže podmorskih komunikacijskih kablova u Baltičkom moru, požari u vojnim skladištima i pokušaji političke destabilizacije Moldavije.

Izvještaj američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) analizira da je 27% ruskih napada usmjereno na transport, 27% na državne strukture, 21% na kritičnu infrastrukturu i 21% na industriju, posebno odbrambene kompanije. Mnogi od tih ciljeva direktno su povezani s podrškom Ukrajini.

Motivi Moskve tumače se različito. Dio stručnjaka vjeruje da Putin testira dokle može ići u hibridnom ratu, dok drugi smatraju da je pogrešno protumačio signale nakon susreta s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Aljasci. Slabiji interes Washingtona za evropska pitanja mogao je, prema ovim analizama, ohrabriti Kremlj na agresivniji nastup.

Ruska strategija izazvala je unutar EU novu debatu: kako reagirati i koliko oštro odgovoriti. Litvanija i baltičke zemlje pozivaju na odlučnije mjere, pa i na mogućnost obaranja ruskih borbenih aviona u slučaju novih incidenata. “Hodamo po tankoj liniji – i to odgovara Kremlju, koji živi od provokacija,” ocjenjuje jedan evropski diplomata.

U isto vrijeme, Danska iduće sedmice organizira ključne evropske samite posvećene odbrani i sigurnosti. Očekuje se da će incidenti s dronovima i ometanjima GPS-a biti visoko na agendi.