Suočen s rastućom izolacijom u inozemstvu i sve većim pritiskom kod kuće, izraelski premijer Benjamin Netanyahu branit će svoju namjeru da „dovrši posao” u Gazi kada se u ponedjeljak sastane s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Trumpov plan od 21 tačke

Suočen s rastućom izolacijom u inozemstvu i sve većim pritiskom kod kuće, izraelski premijer Benjamin Netanyahu branit će svoju namjeru da „dovrši posao” u Gazi kada se u ponedjeljak sastane s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Sastanak dolazi nekoliko dana nakon što je Trump predstavio plan od 21 tačke za okončanje rata u Palestinskoj enklavi tokom razgovora s arapskim i muslimanskim čelnicima na marginama Opće skupštine UN-a.

 

Trump je u nedjelju nagovijestio „nešto posebno” u mirovnim razgovorima za Bliski istok, napisavši na svojoj platformi Truth Social: „DOVRŠIT ĆEMO POSAO!!!”

"Mislim da imamo dogovor"

U petak je rekao novinarima u Washingtonu: „Mislim da imamo dogovor” o Gazi, iako je Netanyahu, govoreći u UN-u, obećao da će „dovršiti posao” u izraelskom ratu protiv Hamasa, javlja France24.

No stručnjaci tvrde da je Netanyahu stjeran u kut, suočen s rastućim međunarodnim i domaćim pozivima da okonča rat. 

„On nema drugog izbora osim prihvatiti Trumpov plan o prekidu vatre, jednostavno zato što su Sjedinjene Države i Trump ostali gotovo jedini njegov saveznik u međunarodnoj zajednici”, rekao je Eytan Gilboa, stručnjak za američko-izraelske odnose sa Univerziteta Bar-Ilan.

Međunarodna izolacija Izraela produbila se posljednjih dana, jer su Velika Britanija, Francuska, Kanada i Australija službeno priznale palestinsku državnost, odstupajući od dugogodišnje američke diplomatske linije.

Prema diplomatskom izvoru, Trumpov plan predviđa trajni prekid vatre, oslobađanje talaca, izraelsko povlačenje iz Gaze i značajnu humanitarnu pomoć. 

Arapski i muslimanski čelnici pozdravili su prijedlog, ali i dalje traže trenutni prekid izraelskih vojnih operacija i bilo kakve okupacije Gaze.

Političke prepreke za Netanyahua

Neki elementi plana teško će biti prihvatljivi Netanyahuu i mogli bi dovesti do raspada njegove desne koalicije. Najspornija točka je uloga Palestinske samouprave (PA) sa sjedištem u Ramallahu u budućem upravljanju Gazom.

 

PA je vladala tim područjem do 2007., kada je Hamas preuzeo vlast. Njihov povratak crvena je linija za Netanyahove tvrde desničarske partnere.

"Sveobuhvatan sporazum”

U Izraelu desetci hiljada prosvjednika traže od Netanyahua da pristane na prekid vatre, a u subotu su pozvali Trumpa da iskoristi svoj utjecaj.

 

„Jedino što može zaustaviti klizanje u ponor jest potpuni, sveobuhvatan sporazum koji završava rat i vraća sve taoce i vojnike kući”, rekla je Lishay Miran-Lavi, supruga Omrija Mirana, koji ostaje u zarobljeništvu u Gazi.

Direktno se obratila Trumpu riječima: „Iskoristite svoj utjecaj na premijera Netanyahua.”

Iako američki prijedlog uvjetuje povratak PA reformama, Gilboa upozorava da bi te promjene „mogle trajati godinama”.

Više ministara krajnje desnice prijeti raspadom vlade ako Netanyahu pristane na povratak PA ili ako završi rat bez vojne pobjede nad Hamasom, prenosi N1.

S druge strane, opozicioni vođa Yair Lapid ponudio je „parlamentarnu sigurnosnu mrežu”, obećavši da će njegova stranka Yesh Atid podržati prekid vatre i sporazum o taocima – no nije jasno hoće li se i druge oporbene stranke priključiti.

Ko će osiguravati Gazu?

Još jedna sporna tačka jest sigurnost Gaze nakon povlačenja izraelske vojske i razoružavanja Hamasa.

Plan predviđa međunarodne sigurnosne snage sastavljene od palestinskog osoblja i trupa arapskih i muslimanskih država. No detalji o zapovjednoj strukturi i operativnoj kontroli ostaju nejasni.

„Ovaj plan internacionalizira sukob u Gazi na dosad neviđen način,” rekla je Ksenia Svetlova, bivša zastupnica u Knessetu, „ali bez jasnog plana ko je glavni nositelj, koji su krajnji ciljevi i ko će ga provesti. Faktor nepredvidljivosti je ovdje zaista ogroman.”