Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti (ANU) Bosne i Hercegovine Mirko Pejanović kazao je da iako dosada većina političkih lidera u BiH nije podržavala uvođenje instituta vanrednih izbora, takva odredba mora biti usvojena jer je ona standard u svim demokratskim državama koje funkcioniraju po principu parlamentarne demokratije.

U izjavi za medije profesor Pejanović je danas komentirao činjenicu da Izborni zakon BiH ne predviđa mogućnost vanrednih izbora, što je neuobičajeno za parlamentarne demokratije.

- Sve demokratske zemlje koje funkcioniraju po principu parlamentarne demokratije, u kojoj vlada većina koja se formira u parlamentu koalicionim sporazumom, imaju odredbu o prijevremenim i vanrednim izborima - istakao je.

Pojasnio je da se takva odredba primjenjuje kada političke stranke nakon općih izbora ne uspiju formirati koaliciju u zakonskom roku, koji je obično šest mjeseci.

Također, pojašnjava da se prijevremeni izbori mogu raspisati kada formirana parlamentarna većina u vrijeme svog mandata ne može da funkcionira zbog međusobnih nesporazuma ili sukoba.

- Onda dolazi do prijevremenih izbora, formira se nova volja koju građani oblikuju te se formira i nova parlamentarna većina - kaže Pejanović.

Po njegovom mišljenju ovo pitanje u BiH se može riješiti na način da se u izborni zakon ugradi odredba o prijevremenim i vanrednim izborima što bi onda dovelo do stabilnog funkcioniranja parlamentarne demokratije u našoj zemlji.

Napomenuo je da je trenutna situacija u Republici Srpskoj (RS) koja je dovela do raspisivanja izbora, zapravo rezultat sankcija.

Inače, dodao je, Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o održavanju izbora, ali zakonska odredba koja bi automatski pokrenula vanredne parlamentarne izbore u pomenutim situacijama još uvijek nedostaje.

Profesor Pejanović smatra da razlog zbog kojeg se u BiH do sada nije razvila praksa održavanja vanrednih izbora leži u političkoj kulturi i nedostatku formalnih koalicijskih sporazuma.

U svim drugim slučajevima, ističe predsjednik Akademije nauka i umjetnosti, stranke nakon izbora samo deklarativno tvrde da su formirale partnerstvo, bez jasnih i obavezujućih dogovora.

Međutim, tvrdi on, takav pristup nije održiv jer partnerstvo nije ustavni ili zakonski princip upravljanja u parlamentarnom sistemu. Posljedica toga je, naglašava, nestabilna vlast, nefunkcionalan parlament i vrlo nizak zakonodavni učinak, odnosno činjenica da Parlamentarna skupština BiH često ne usvoji ni 20 zakona godišnje.

Pejanović još ističe da većini partijskih rukovodstava u BiH do sada nije odgovarala odredba o institutu vanrednih izbora.

- Da je odgovarala, borili bi se za nju, da bude u zakonu o vanrednim i prijevremenim izborima. Posebno nije odgovarala etnonacionalnim strankama, ali do toga mora doći - poručio je.

Napomenuo je da BiH ulazi u pregovarački period za prijem u članstvo EU, a u tom periodu donosiće se 100 do 150 zakona godišnje, kao što su to činile i druge zemlje u tom procesu.

- Da bi se to radilo, mora postojati koalicijski sporazum vladajućih stranaka, njihova odgovornost i funkcionisanje parlamentarne većine - zaključio je Pejanović, ističući da je zbog toga važno da zakon predvidi mehanizme za vanredne izbore.