Od njegovog odlaska prošlo je 13. godina, a opus i djelo Mersada Berbera-uglednog bosanskohercegovačkog i svjetski poznatog likovnog umjetnika nemoguće je zaboraviti. Generacijama će to djelo svjedočiti o velikanu koji je stvarao na evropskim prostorima a bio inspirisan svojom zemljom i njenim narodima.

„Između legende i stvarnosti njegov likovni zapis svjedoči o ljepoti i neprolaznosti, tragediji i usponu čovjeka i njegovog krajolika u kojem se sve bajkovito prepliće u magnovenju sna satkanog od prkosa i ponosa, kazao je o djelu Mersada Berbera Ibrahim Spahić.

Velikanu kista i govorne riječi, čovjeku koji je zadužio BiH, 2017. godine u Sarajevu je bio posvećen i poseban simpozij u organizaciji Kluba prijatelja Mersada Berbera.

Tada je ugledni ljekar Asim Kurjak  kazao: 

“BiH kao i svaka druga zemlja, ne može biti ugledna sama pred sobom, ona je toliko ugledna koliko su ugledni njeni istaknuti pojedinci, a danas se nečiji doprinos, umjetnički, znastveni i književni mjeri i vrednuje ozbiljnim parametrima. Unutar takvih parametara, unutar svjetske prepoznatljivosti Mersad Berber je veliko ime, prepoznatljiv čak i među hiljadu vrhunskih slikara. Uvijek ćete uprijeti prstom u njegovo djelo i reći ‘ovo je Berber’, gdje ćete vidjeti dva neodvojiva motiva – motiv ljudskog portreta i motiv konja. Ta dva motiva prate ga, ali on je bio i ostao autentičan slikar Bosne, čovjek koji zemlji donio velika divljenja i čovjek kome se ta Bosna nije uvijek dobro znala odužiti”-kazao je Kurjak.

Berber nije bio jak samo na kistu, već je imao i znažnu govornu riječ, snažnu metaforu, a volio je i finu književnost.

“Duboko je poznavao Bosnu i bosanske književnike i intelektuale visokog kalibra, ali uz to što je 40 godina zadivljavao svijet, ostao je samosvojan, crpeći motive iz Bosne”, kazao je Kurjak.

Mersada Berbera je opisao kao čovjeka granica, a prema njegovim riječima, granica ima uvijek dva izdanja. Kako je kazao, Berber je volio BiH, a osjećao se pripadnikom i sredine s kojon je živio i radio dugi niz godina u Hrvatskoj.

O Berberovom značaju za bh. likovnu scenu, svjedoči i podatak da je bio jedan od osnivača Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu zajedno s profesorom Dževadom Hozom. 

Prof. dr. Aida Abadžić- Hodžić bavila se približavanjem bh. suvremene umjetnosti kulturi sjećanja, a akcent je bio na „sarajevskim godinama Mersada Berbera“.

"Radi se o opusu velike produkcije, a on  je bio najjoriginalniji i najinovativniji u svojim istraživanjima upravo od početka 70-ih do kraja 80-ih kad su nastali značajni ciklusi poput onog nazvanog "Hronika o Sarajevu" - kazala je Abadžić- Hodžić koja je bila i kustosica posthumne Berberove izložbe 2017. godine u Vijećnici. Tada je izloženo 35 najvažnijih djela, nastajalih u ciklusima od šezdesetih godina do Berberove smrti.

“Mislim da ovaj veliki opus prvi puta možda traži ozbiljnije sagledavanje, ozbiljnije čitanje i u korpusu bh. ali i evropske umjetnosti. On je bio predstavljen fragmenatrno sa svojim scenografskim radovaima u Narodnom pozorištu početkom osamdesetih, i nedavno u Bošnjačkom institutu kada se predstavljala monografija o Srebrenici. Međutim, mi Berbera, mogu otvoreno reći, vrlo slabo poznajemo u ukupnosti njegovog djela na bh. likovnoj sceni i mislim da je vrijeme da se likovna kritika, prije nego iko drugi počne baviti  Berberovim opusom”, istakla je Abadžić – Hodžić, navodi FTV.

Mersad Berber rođen je 1940. u Bosanskom Petrovcu. Slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti (ALU) u Ljubljani 1963. godine u klasi Maksima Sedeja.

Postdiplomske studije grafike na ljubljanskoj akademiji dovršava 1956. godine. Kolektivno izlaže od 1961, a prvu samostalnu izložbu imao je već 1965. godine u Gradskoj galeriji u Ljubljani. Tate Gallery u Londonu je 1984. otkupila njegov rad i tako ga svrstala uz bok velikanima ove Nacionalne galerije britanske umjetnosti. Tako je Mersad Berber stvorio estetski i etički identitet svoje domovine poznat milionima ljudi.

Skoro 40 godina svog umjetničkog rada potrošio je kao, kako su ga nazivali, istinski homo universalis sa slikanjem, grafičkim crtežima, ilustrovanjem i prepariranjem bibliografskih edicija, grafičkih i poetskih karti. Bavio se i scenografijom i kostimom u pozorištima u Ljubljani, Zagrebu i Vashingtonu. A 1985. godine je uradio i animirani film “Tempo secondo".

Od 1978. do 1982. godine radio je na Katedri za crtež i grafiku Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Bio je jedan od najpoznatijih grafičara u svijetu.

Imao je čitav niz samostalnih i kolektivnih izložbi.

"Monografija o Srebrenici"

Kapitalno djelo bh. umjetnika Mersada Berbera "Monografija o Srebrenici" uvršteno je u Vatikansku biblioteku, nedavno je saopćila Fondacija Mersad Berber.

Djelo na više od 600 stranica sadrži crteže, umjetnička ostvarenja i filozofske citate velikog bh. slikara i grafičara. Prema navodima fondacije, monografija je lično predstavljena papi Lavu XIV, što predstavlja posebno priznanje za opus Berbera, ali i za njegovu porodicu.

Monografija o Srebrenici obuhvata preko 600 stranica crteža, umjetničkih djela i filozofskih citata Mersada Berbera. Radeći na monografiji, Berber se najviše oslanjao na dokumentaciju američkog forenzičara i antropologa Williama Haglunda, koji je otkrio posmrtne ostatke više od 2.000 žrtava srebreničkog genocida, te forenzičara Erica Stovera i fotografa Gillesa Peressa, koji su izvršili identifikaciju srebreničkih stratišta.

Kroz tragediju Srebrenice, u likovnoj poeziji Mersada Berbera čitaoce vode antički junaci Dedal i Ikar. Uz likovnu posvetu, umjetnik je svakodnevno zapisivao svoja razmišljanja, a dio tih zapisa objavljen je u monografiji. Godinama je radio skice i studije od kojih su kasnije nastala djela objedinjena u ovom kapitalnom izdanju.

Inspiracija iz mističnog svijeta Bosne

Uprkos činjenici da je posljednjih godina živio i radio u Hrvatskoj, Mersad Berber bio je i ostao bosanskohercegovački slikar i grafičar. Svoju inspiraciju, kako je tvrdio, najviše je crpio iz “mističnog svijeta Bosne, njezinih otomanskih slojeva i tragičnog usuda njezinih ljudi“, a najznačajniji ciklusi u njegovom stvaralaštvu su upravo tako i imenovani.

Spomenimo tek neke: "Sarajevska kronika", "Otomanska kronika", "Put u Skender Vakuf", premda mu je ciklus "Konji" ili pak "Omaž Vlahu Bukovcu" također osigurao svjetsku slavu.

„Mersad je pripadao generaciji sarajevskih grafičara koji su stvorili nešto što je bilo poznato i što se zvalo sarajevskom školom grafike. Unio je puno inovacija u tu formu, jedan potpuno novi jezik, potpuno novo značenje. Bio je čovjek koji je radio puno na sebi, koji je bio vrlo obrazovan - i to se vidjelo i na njegovim radovima“- kazao je Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije BiH.

Počevši s 1966. godinom Mersad Berber je dobio je pedesetak umjetničkih nagrada, među kojima su i nagrade gradova Sarajeva i Banje Luke, više nagrada u Zagrebu, Beogradu i Rijeci, te značajne nagrade u Dubrovniku, Trstu, nagrade sarajevskog lista “Oslobođenje”, te nagrada ZAVNOBIH-a.

Među svjetske važne nagrade nezaobilazno treba izdvojiti one u Sao Paolu, Alessandriji, Firenzi, Tokiju, New Delhiju (Velika premija Lalit Kala Academy, 1978. kao i Prvu nagradu World Book Fair, 1980. godine), Monte Carlu (Nagrada ICOM-a, 1978. godine), Madridu, Leipzigu, Varni, Krakowu (Trijenale 1997. godine).

Njegove grafike su izvedene u kombiniranoj tehnici offset-litografije i serigrafije. Svaki je grafički primjerak, ovog istaknutog umjetnika, dorađen zlatnim listićima, vlastoručno potpisan, ovjeren autorovim suhim pečatom i opremljen posebno dizajniranim te pozlaćenim okvirom.

Od 1992. s porodicom je živio i radio u Zagrebu i Dubrovniku. Preminuo je 7. oktobra 2012. u svom domu u Zagrebu, u 72 godini.