Uoči objave imena dobitnika ovogodišnje Nobelove nagrade za mir u petak, norveški političari pripremaju se za potencijalne posljedice na odnose SAD-a i Norveške ako ona ne bude dodijeljena američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

Norveški Nobelov odbor u četvrtak je odrješito priopćio da je još u ponedjeljak donio odluku o tome tko će biti proglašen dobitnikom nagrade za mir za 2025. godinu, odnosno tri dana prije nego što su Izrael i Hamas pristali na prekid vatre prema planu američkog predsjednika za Gazu.

Uzimajući u obzir vremenski okvir i sastav neovisnog peteročlanog odbora, većina Nobelovih stručnjaka i norveških promatrača smatra kako je vrlo malo vjerojatno da će Trump dobiti nagradu, što je u Norveškoj izazvalo bojazan u vezi toga kako bi on mogao reagirati na to što je tako javno zanemaren i ostavljen po strani.

Kirsti Bergstø, čelnica norveške stranke Socijalistička ljevica i njezina glasnogovornica za vanjsku politiku, upozorila je da Oslo mora biti "spreman na sve".

"Donald Trump vodi SAD u ekstremnom smjeru, napadajući slobodu govora, s maskiranim pripadnicima tajne policije koji otimaju ljude usred bijela dana i obračunavajući se s institucijama i sudovima. Kad je predsjednik ovako nestabilan i autoritaran, naravno da moramo biti spremni na sve", rekla je Bergstø za The Guardian.

‘Odbor djeluje neovisno, ali Nobel nam je malo otežao posao‘

"Nobelov odbor je neovisno tijelo i norveška vlada nema nikakve veze s određivanjem tko će dobiti nagradu. No, nisam siguran da je Trump upoznat s time. Kad je on u pitanju, moramo biti spremni na sve".

Trump već dugo otvoreno govori kako je uvjeren da bi njemu trebala biti dodijeljena nagrada za mir, čast koja je prethodno dodijeljena jednom od njegovih predsjedničkih prethodnika, Baracku Obami 2009. godine, zbog njegovih "izvanrednih napora u jačanju međunarodne diplomacije i suradnje među narodima".

U srpnju je Trump navodno nazvao Jensa Stoltenberga, bivšeg norveškog premijera i sadašnjeg ministra financija te bivšeg glavnog tajnika NATO-a, kako bi se raspitao o Nobelovoj nagradi. Prošlog mjeseca u Ujedinjenim narodima Trump je lažno tvrdio da je okončao sedam "nezaustavljivih ratova", poručivši svjetskim vođama: "Svi kažu da bih trebao dobiti Nobelovu nagradu za mir", podsjeća Guardian.

Arild Hermstad, šef Zelene stranke, ističe da je neovisnost Nobelovog odbora ono što nagradi daje kredibilitet. "Nagrade za mir zarađuju se kontinuiranom predanošću, a ne ispadima bijesa na društvenim mrežama i zastrašivanjem", kaže on. "Dobro je što je Trump podržao nedavni sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa. Svaki korak prema okončanju patnje u Gazi je dobrodošao. No, jedan zakašnjeli doprinos ne briše godine omogućavanja nasilja i podjela", smatra Hermstad.

Kristian Berg Harpviken, direktor Norveškog Nobelovog instituta, rekao je da je odluka finalizirana na posljednjem sastanku Nobelovog odbora u ponedjeljak. Harpviken je poručio da su odluke o dodjeli u potpunosti apolitične, iako imenovanje članova Odbora od strane norveškog parlamenta (Storting), u skladu s oporukom Alfreda Nobela, koji je inicirao zakladu za financiranje nagrada koje nose njegovo ime, može lako ostaviti drugačiji dojam.

"Iz prve ruke znam da odbor djeluje potpuno neovisno. No, Alfred Nobel nam je donekle otežao posao napisavši u svojoj oporuci da ga mora imenovati parlament. To, nažalost, nije predmet pregovora", objasnio je Harpviken.

Kolumnist i analitičar Harald Stanghelle nagađa da bi Trumpova odmazda - ako bi do nje došlo - mogla doći u obliku carina, zahtjeva za većim doprinosima NATO-u ili čak proglašenja Norveške neprijateljem.

‘Žudnja za Grenlandom i kršenja prava u SAD-u nisu u skladu s Nobelovom voljom‘

"On je vrlo nepredvidljiv. Ne želim koristiti riječ ‘strah‘, ali postoji osjećaj da bi to mogla biti izazovna situacija", rekao je on. "Vrlo je teško objasniti Donaldu Trumpu ili mnogim drugim zemljama u svijetu da je to potpuno neovisan odbor jer oni ne cijene ovu vrstu neovisnosti", dodao je. Također smatra da bi, ako Trump doista osvoji nagradu, to bilo "najveće iznenađenje u povijesti Nobelove nagrade za mir".

Nina Græger, direktorica Instituta za istraživanje mira u Oslu (PRIO), smatra da su među najvjerojatnijim kandidatima za osvajanje ovogodišnje nagrade za mir Sudanske hitne službe, Odbor za zaštitu novinara (CPJ) i nevladina, neprofitna organizacija Međunarodna ženska liga za mir i slobodu (WILPF).

"Iako on [Trump] očito zaslužuje priznanje za svoje napore da okonča rat u Gazi, još je prerano reći hoće li mirovni prijedlog biti proveden i dovesti do trajnog mira", istaknula je Græger.

"Trumpovo povlačenje iz međunarodnih institucija i njegova žudnja da preuzme Grenland od Kraljevine Danske, saveznice NATO-a, kao i kršenje osnovnih demokratskih prava unutar vlastite zemlje, nisu baš u skladu s voljom Nobela", zaključila je.

Peteročlani Odbor čine predsjednik Jørgen Watne Frydnes, 41-godišnji karizmatični diplomant Sveučilišta York i navijač Liverpoola, koji je prošle godine postao najmlađi predsjednik u povijesti te institucije, kako piše The Times, zatim potpredsjednik Asle Toje te Anne Enger, Kristin Clemet i Gry Larsen.