Iako većina pušača zna koliko je pušenje štetno, mnogi i dalje ne žele prestati. Razlozi su brojni - od stresa i dosade do osjećaja da cigareta donosi trenutan mir.

Psihoterapeut Dijana Dukić objašnjava da zabrane i pritisci često imaju suprotan efekat, te da ključ leži u razumijevanju, a ne u osudi.

"Kada pušaču kažete da mora prestati, on čuje samo zabranu, a ne brigu. Ljudi puše jer im cigareta nešto znači, smiruje ih, povezuje s drugima ili pomaže da se nose s emocijama. Ako to ne razumijemo, ne možemo im pomoći", kaže dr. Dukić.

Prema njenim riječima, umjesto davanja savjeta, mnogo je efikasnije postavljati pitanja. Na primjer: Šta ti cigareta znači u tom trenutku? ili Kada najčešće osjetiš potrebu da zapališ? Takav pristup pomaže osobi da sagleda svoje obrasce ponašanja i otkrije prave razloge zbog kojih puši.

"Pušenje je često simptom nečeg dubljeg, bilo da je riječ o neispunjenosti, nervozi, anksioznosti. Kad shvatimo šta cigareta zaista 'radi', tek tada možemo tražiti rješenja", pojašnjava Dukić.

Psiholozi savjetuju da je najvažnije izbjeći osjećaj krivice. Umjesto naglih odluka, kao što je instant prestanak, koje se uglavnom pokažu kao neodržive, dobro je krenuti s malim promjenama, smanjiti broj cigareta, ne pušiti u zatvorenim prostorima i slično.

"Cilj je da osoba nauči prepoznavati trenutke u kojima za cigaretom poseže iz navike, a ne iz potrebe. Tada nastaje prostor za promjenu", dodaje dr. Dukić.

Kada pušač ne želi prestati - nudite alternative

Za one koji kategorički odbacuju mogućnost prestanka, postoji način da se barem smanji šteta. Stručnjaci ističu da se pušači mogu informisati o bezdimnim alternativama, koje se smatraju manje štetnim u poređenju s nastavkom pušenja cigareta budući da ne sagorijevaju duhan i ne dovode do stvaranja duhanskog dima.

Jer nauka je davno zaključila, duhanski dim ubija. Stručnjaci upozoravaju da duhanski dim koji nastaje sagorijevanjem cigarete sadrži više od šest hiljada materija od kojih je oko 100 klasificirano kao štetno ili potencijalno štetno.

Iako ni jedna od ovih opcija nije bez rizika zbog nikotina koji izaziva zavisnost, istraživanja pokazuju da mogu značajno smanjiti izloženost štetnim supstancama koje nastaju sagorijevanjem duhana.

"Bezdimne tehnologije nisu čarobno rješenje, ali su često prvi realan korak za nekoga ko nije spreman potpuno prestati. To je prelaz, most, način da se smanji šteta dok se polako gradi motivacija za potpuni prestanak", objašnjava dr. Dukić.

Empatija umjesto pritiska

U vrijeme kada su zabrane pušenja sve strožije, stručnjaci upozoravaju da represija bez empatije može izazvati kontraefekat.

Umjesto da se osjećaju krivima, pušači bi trebali osjetiti podršku i razumijevanje.

"Ljudi se mijenjaju kad ih neko sasluša, a ne kad ih pritisne. Razgovor, empatija i mogućnost izbora mnogo su efikasniji od prijetnji i kazni, jer dugoročna promjena ne počinje strahom, nego razumijevanjem", poručuje dr. Dukić.