Mirovni sporazum u Gazi reflektirao se i na političku scenu u Norveškoj. Sporazum između Izraela i Hamasa, prekinuo je politički zastoj u Oslu koji je paralizirao razgovore o tome kako koristiti državni fond od 1,8 biliona eura. Događaji na Bliskom istoku još jednom su preoblikovali domaću politiku nacije koja je desetljećima smatrala svoj globalni moralni ugled neodvojivim od svojih diplomatskih napora u tom dijelu svijeta, piše Euractiv.

Izraelski rat u Gazi - koji se vodio oko 3600 kilometara od Osla - pojavio se kao jedno od ključnih pitanja na norveškim septembarskim izborima. Borbe i međunarodno ogorčenje koje ih okružuje potaknuli su žestoku raspravu o tome treba li se norveški divovski naftni fond (službenog naziva "Norveški globalni investicijski fond") odreći kompanija povezanih s izraelskim vojnim operacijama.

No kako je rastao gnjev javnosti, vlada premijera Jonasa Gahra Størea naredila je reviziju svih udjela povezanih s Izraelom – i ubrzo nakon toga najavljene su dezinvesticije.

Pod rastućim javnim i političkim pritiskom, fond je povukao ulaganja iz 23 kompanije za koje se smatralo da su izravno ili neizravno sudjelovale u ratu. Laburistička stranka lijevog centra pobijedila je na izborima, ali se njezina krhka koalicija brzo našla taocem Socijalističke ljevice (SV), koja je odbila pridružiti se pregovorima o proračunu osim ako fond ne prekine veze s još 16 firmi.

Taj zastoj završio je prošle sedmice, kada je SV odustao od svog ultimatuma nakon objave mirovnog sporazuma za Gazu – i nakon što je osigurao parlamentarnu rezoluciju kojom se vladi nalaže da osigura da Norveška „ne riskira da postane sudionik u kršenju međunarodnog prava u Palestini“.

Ovaj potez mogao bi ublažiti napetosti ne samo u Oslu već i u Washingtonu. Američki State Department izrazio je zabrinutost zbog odluke norveškog fonda da se povuče iz Caterpillara, američke građevinske firme čije buldožere koristi Izrael. Glasnogovornik State Departmenta rekao je Euractivu u izjavi poslanoj e-poštom, da se odluka „temelji na neutemeljenim tvrdnjama protiv Caterpillara i izraelske vlade“.

Prošle godine Izrael je opozvao svoje veleposlanike iz Irske, Španjolske i Norveške nakon što su te tri zemlje zajednički priznale Palestinu. U rijetkom diplomatskom prijekoru, Izrael je opozvao akreditacije norveškim diplomatima i optužio Oslo za savezništvo s Hamasom.

Strancima se može činiti čudnim da Norvežani – prosperitetni, mirni i geografski udaljeni od sukoba – tako često zauzimaju stavove koji provociraju njihove saveznike. Ali za Hilde Henriksen Waage, povjesničarku u Institutu za istraživanje mira u Oslu, trenutne napetosti su samo najnovije poglavlje u desetljećima dugoj priči.

„Dva vanjskopolitička pitanja zaokupljala su Norvežane nakon Drugog svjetskog rata: NATO i Izrael“, rekla je Waage u intervjuu.

Za norvešku poslijeratnu Laburističku stranku, koja je dominirala nacionalnom politikom veći dio dvadesetog stoljeća, Izrael se nekoć smatrao srodnim eksperimentom – „socijalističkim rajem“, rekla je Waage – i dva laburistička pokreta razvila su neobično blisku vezu.

Ta toplina počela se hladiti krajem 1970-ih, nakon što je iranska revolucija prekinula opskrbu Izraela naftom. Pod američkim pritiskom, Norveška je pristala prodavati naftu Izraelu, ali je također tražila jamstva od Jasera Arafata, vođe Palestinske oslobodilačke organizacije, da to neće učiniti Norvešku neprijateljem arapskog svijeta.

Arafat je vidio priliku. Zamolio je Norvešku da iskoristi svoje veze u Izraelu kako bi uspostavila tajni diplomatski kanal - stražnja vrata koja će na kraju dovesti do Sporazuma iz Osla 1993. godine.

„Odjednom smo postali ta važna mirovna nacija“, rekao je Waage. „Dobili smo pristup Washingtonu, bili smo spomenuti u Bruxellesu.“

Ali euforija Sporazuma iz Osla ustupila je mjesto desetljećima zastoja. Kako su nade u rješenje s dvije države blijedjele, tako je blijedjelo i norveško strpljenje. Nacija koja se nekada divila izraelskoj otpornosti postajala je sve suosjećajnija prema Palestincima - i frustrirana vlastitom nemogućnošću da postigne mir.

Ta nestabilna ravnoteža narušena je nakon Hamasovih napada na Izrael 7. oktobra 2023. i rata u Gazi koji je uslijedio. Norveška, rekla je Waage, „shvatila je da je stara diplomatska formula – biti jednako prijateljski nastrojen prema objema stranama – bila potpuni neuspjeh“.

„Umjesto da razgovara s jačom stranom, Izraelom“, rekla je, „Norveška je potpuno promijenila svoju politiku – i počela govoriti: ‘Mi smo na strani Palestinaca.‘“

Izraelski čelnici su vidjeli izdaju. Avi Nir-Feldklein, izraelski veleposlanik pri Europskoj uniji i bivši veleposlanik u Norveškoj, optužio je Oslo da nagrađuje terorizam i da prihvaća Hamasov narativ nakon što je osudio izraelski napad na bolnicu Al-Shifa u Gazi u aprilu 2024. Također je upozorio na rastući antisemitizam u Norveškoj.

Norveški dužnosnici insistiraju da se njihove kritike podjednako odnose na obje strane – i da se isti standard međunarodnog prava primjenjuje na njihove prosudbe.

U augustu se norveški naftni fond našao u središtu rasprave o Gazi. Medijska istraga otkrila je da je fond zaradio milione od ulaganja u kompeniju koja održava izraelske borbene zrakoplove. Mnogi Norvežani bili su ogorčeni.

„Prag za isključenje je namjerno visok“, rekao je Svein Richard Brandtzæg, predsjednik Etičkog vijeća fonda, u komentarima za Euractiv. „Mora postojati jasna veza između kršenja humanitarnog prava i firme u koju je fond uložen.“

No, Brandtzæg je priznao da je pitanje jedinstveno složeno jer je „Izrael potpuno integriran u zapadnu ekonomiju“. To, rekao je, izuzetno otežava utvrđivanje suučesništva.

Upravitelji fonda dugo su tvrdili da kredibilitet fonda ovisi o tome da ostane iznad politike. No, kako je bijes javnosti rastao, vlada premijera Jonasa Gahra Størea naredila je reviziju svih udjela povezanih s Izraelom – i ubrzo nakon toga najavljene su dezinvesticije.

Sada tri od četiri stranke u Støreovoj novoj koaliciji zahtijevaju daljnje dezinvestiranje - pa čak i ekonomske sankcije - protiv Izraela. Za sada se čini da je mirovni sporazum koji je posredovao američki predsjednik Donald Trump dovoljno smirio napetosti da održi koaliciju na okupu. Ali dublje pitanje kako Norveška balansira svoje moralne ambicije sa svojom ekonomskom moći ostaje neriješeno.

Ta napetost nije ograničena samo na vladine dvorane. U Oslu, gradski sindikat - koji predstavlja više od 100.000 radnika - pozvao je na jednodnevni "palestinski štrajk" 26. novembra, na obljetnicu najveće deportacije Židova iz Norveške tokom Drugog svjetskog rata. Njegov slogan: "Zaustavite genocid - Naftni fond iz Izraela."

Kirsti Bergstø, čelnica Socijalističke ljevice, izjavila je da se pokret tu neće zaustaviti. „SV neće odustati“, rekla je, „već će nastaviti raditi na izvlačenju naftnog fonda iz Izraela – i kompaniji koje doprinose okupaciji i ratnim zločinima“.