Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Vahidin Preljević i historičar iz Zagreba Hrvoje Klasić ušli su u raspravu u programu Federalne televizije po pitanju politike hrvatskog premijera Andreja Plenkovića prema BiH. 

Dok je Klasić, s jedne strane, branio poziciju vlasti svoje zemlje i hrvatsku politiku u BiH, tvrdeći da su Hrvati nacionalno ugroženi u BiH, Preljević je istaknuo da nije dobro da Plenković, zbog pristrasnosti u korist HDZ-a BiH, nastupa kao glasnogovornik EU u pogledu BiH, prenosi Odgovor.ba.

Preljević: Ako misle dobro, neka ne šalju Plenkovića

“Nije sretna okolnost da mi, bh. javnost preko Plenkovića saznajemo o tome šta se događa u EU vezano za BiH. Mislim da to, s obzirom na iskustvo koje imamo vezano za miješanje Republike Hrvatske u unutrašnje procese BiH, u zakonodavstvo i izborno zakonodavstvo u BiH, inače nije dobra poruka i samo može dobar dio javnosti i dobar dio stanovništva otuđiti od EU. Ako Brisel misli dobro BiH, ne bi trebao slati Plenkovića da istupa i govori o BiH”, kaže Preljević.

Preljević kaže da djelovanje Plenkovića i vlasti Hrvatske posljednjih godina “nije bilo baš produktivno”. Hrvoje Klasić je reagovao na ove ocjene. Kazao je:  “Ako vidite da postoji nekakvo neraspoloženje u jednom narodu, onda se o tome ne može pričati na način - ili je onako kako mi kažemo, ili nije tako.”

“Šta znači ‘miješanje’, ako je to insistiranje da Hrvati koji žive u BiH da žive ravnopravno, ili da su njihova prava zadovoljena, pri čemu ja ne prejudiciram da nisu, nego samo kažem - ako je to miješanje, onda će se miješati, jer tako je dogovoreno i sam Dejton, ko je potpisivao Dejton, nisu samo ljudi iz BiH bili na potpisivanju Dejtona”, kazao je Klasić.

Klasić je istaknuo da misli kako “Hrvatska nema loše namjere prema BiH".

“Mi možemo sad procijeniti da li položaj Hrvata u BiH baš onakav kakav bi trebao biti i da li Hrvatska može pomoći da taj položaj bude još bolji. Ali ja mislim da ono što se meni ne sviđa je da se u BiH u istu rečenicu stavlja Srbija i Hrvatska. Jer to mislim da stvarno nije fer”, kazao je.

Klasić: Ako neće Hrvatska, ko će?

Klasić je stao u zaštitu premijera Hrvatske, optuživši Preljevića za nepravedan odnos prema vladi Hrvatske.

“Mislim da nije fer ovo što je vaš govornik rekao da ne može Evropa preko Andreja Plenkovića, a nego preko koga će?! Nekoga iz Islanda?! Zašto ne bi prihvatili činjenicu, ja to govorim u Hrvatskoj često, zašto se mi ne bismo nametnuli da budemo most između Brisela i Balkana, pa ko će drugi biti!?” kazao je.

Klasić je dodao da Plenković i Milanović ne zagovaraju ni treći entitet, “a kamoli nekakav separatizam”. Preljević je replicirao na te opaske Klasića.

“Plenković se javno više puta hvalio da je on dogovorio intervencije u Izborni zakon, sa visokim predstanvikom Schmidtom. Ja ne govorim o tome da Hrvatska ne treba ispunjavati svoju ustavnu obavezu da se brine o Hrvatima izvan Hrvatske. Ali intervenirati na taj način i još se javno hvaliti i ponižavati BiH kao državu je nedopustivo. Mi nismo ničija kolonija, ni Hrvatske, ni Srbije, pa ni evropska kolonija, moramo koliko god je to moguće da građani BiH upravljaju sobom”, kazao je Preljević.

Hrvatska i Srbija su učesnice u ratu

Preljević je kazao da su Hrvatska i Srbija potpisale Dejton jer su bile učesnice u ratu.

“One nisu bile države kojima se daje pravo da interveniraju u pitanja BiH, već upravo suprotno - potpisale su taj sporazum i obavezale se da neće intervenisati u unutrašnja pitanja BiH”, kazao je Preljević.

Podsjećamo da se članom 1. Općeg okvirnog sporazuma za mir, zaključenog u Dejtona, kaže da će se Hrvatska i Srbija “suzdržati od svake akcije prijetnjom ili uporabom sile ili na drugi način, protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti Bosne i Hercegovine ili bilo koje druge države”.

Drugim riječima, to znači da Klasić nije izrekao istinu kada je kazao da Dejton garantira pravo Hrvatskoj da se miješa u unutrašnja pitanja. Naprotiv, Dejton jasno propisuje da se Hrvatska treba suzdržati od bilo kakve akcije protiv političke neovisnosti BiH, prenosi Odgovor.ba.