Danas, kad se opet govori o nuklearnom oružju, dometu raketa i napetostima između Moskve i Washingtona, Kubanska kriza ostaje podsjetnik koliko je svijet bio blizu katastrofe. Nikada prije ni poslije svijet nije bio tako blizu nuklearnom ratu kao tih dana 1962. kod obala Kube. Rat je gotovo izbio, ali spriječio ga je jedan čovjek.

Jedan čovjek protiv nuklearnog rata

U listopadu 1962. godine nekoliko američkih razarača presrelo je sovjetsku podmornicu B-59 u blizini pomorske blokade Kube. Iako se podmornica nalazila u međunarodnim vodama, američki su brodovi počeli bacati vježbovne dubinske bombe, bez bojeve glave, kako bi je natjerali da izroni i identificira se.

Napetosti između SAD-a i SSSR-a bile su goleme, a tog je dana iznad Kube je srušen američki špijunski avion U-2, pri čemu je poginuo pilot Rudolf Anderson. Na Kubi se tada nalazilo sovjetsko nuklearno oružje čiji su projektili mogli pogoditi obalne gradove Floride, što je i bio neposredni uzrok krize.

Na podmornici B-59 jedan od zapovjednika bio je Vasili Arhipov. Posada nije imala radio kontakt s Moskvom i nije znala je li rat već počeo. Zapovjednik Valentin Savitski bio je uvjeren da jest te je odlučio ispaliti nuklearni torpedo na američke brodove.

No prema pravilima, odluku su morali odobriti trojica: zapovjednik, politički komesar Ivan Maslenikov i Arhipov. Arhipov se usprotivio, tvrdeći da ne mogu započeti napad bez jasnih informacija o situaciji na površini. Nakon burne rasprave nagovorio je Savitskog da izrone i uspostave vezu s Moskvom.

Odbio zapovijed i spasio svijet od nuklearnog rata

Tog 27. listopada 1962., dana koji se i danas smatra najopasnijim danom Hladnog rata, Arhipovljeva smirenost i odbijanje da bez provjere lansira nuklearno oružje vjerojatno su spasili svijet od Trećeg svjetskog rata. S time se slažu brojni povjesničari i vojni analitičari.

Godine 2002. Thomas Blanton, tadašnji direktor američkog Nacionalnog arhiva, rekao je: "Vasili Arhipov spasio je svijet". Arhipov je do umirovljenja osamdesetih godina služio u sovjetskoj mornarici, a preminuo je 1998. godine.

Kubanska kriza ostala je najveća i najopasnija epizoda Hladnog rata. Na čelu Sjedinjenih Država tada je bio John F. Kennedy, a Kubu je već tri godine vodio Fidel Castro, čovjek koji će nadživjeti Kennedyja, nekoliko američkih predsjednika i sam Sovjetski Savez.