Ruske trupe nalaze se nadomak istočnoukrajinskog grada Pokrovska, koji su gotovo u potpunosti opkolile u dvostrukom obuhvatu, dok su manji, pokretni odredi već ušli u grad, prema navodima ruskih vojnih blogera. Pokrovsk se nalazi u Donjeckoj oblasti i posljednjih nedjelja postao je jedno od ključnih poprišta rata.

Šta je Pokrovsk i zašto je važan

Pokrovsk je važan drumski i željeznički čvor u istočnoj Ukrajini, sa ratom prekinutom populacijom od oko 60.000 stanovnika. Danas je gotovo prazan – svi civili i djeca su evakuisani. Grad leži na ključnom putu kojim se ukrajinska vojska koristila za snabdijevanje i manevrisanje na istočnom frontu.

U blizini, svega desetak kilometara zapadno od Pokrovska, nalazi se jedini ukrajinski rudnik koksnog uglja, koji je nekada hranio ogromnu čeličnu industriju zemlje. Kompanija Metinvest obustavila je eksploataciju još u januaru. Tehnički univerzitet u Pokrovsku, nekada najveći u regionu, danas je napušten poslije teškog granatiranja.

Zašto Rusija želi Pokrovsk

Kremlj teži potpunom osvajanju Donbasa, koji obuhvata oblasti Luhansk i Donjeck. Ukrajina još uvijek kontroliše oko 10% teritorije Donbasa – približno 5.000 kvadratnih kilometara zapadnog Donjecka, piše Reuters.

Vladimir Putin tvrdi da je Donbas „zakonski dio Rusije“, ali Kijev i Zapad to smatraju nelegalnom aneksijom.

Pokrovsk, koji ruski mediji nazivaju „vratima Donjecka“, ima ključni položaj: njegovo osvajanje, zajedno sa gradom Kostjantinivkom na sjeveroistoku, otvorilo bi Rusiji put ka Kramatorsku i Slavjansku – posljednjim velikim gradovima u Donjeckoj oblasti pod ukrajinskom kontrolom.

Osim toga, preuzimanje Pokrovska omogućilo bi Moskvi da dodatno presiječe ukrajinske linije snabdijevanja na istoku i ojača napade na Časiv Jar, grad na uzvišenju čije osvajanje daje taktičku prednost nad širom teritorijom. Rusija bi time takođe dobila mogućnost da ugrozi i zapadnije regione, poput Dnjepropetrovske oblasti, gdje već tvrdi da ima „mali uporišni pojas“.

Zašto operacija traje toliko dugo

Rusija prijeti Pokrovsku već više od godinu dana, ali je umjesto frontalnih napada kakve je koristila u Bahmutu, primijenila novu taktiku. Umjesto direktnog juriša, ruske snage su postepeno zatvarale obruč, presjecale puteve snabdijevanja i ubacivale male, brze jedinice uz podršku dronova, kako bi unutar grada stvorile „sivu zonu“ – prostor u kojem nijedna strana nema potpunu kontrolu.

Ova taktika iscrpljivanja i haosa, kako navode ruski vojni izvori, pokazala se efikasnom, ali sporom. Zauzimanje Pokrovska i obližnjeg Mirnograda moglo bi potrajati, što odlaže i formalno rusko proglašenje „oslobođenja“ grada. Dodatno, ukrajinska ofanziva na rusku Kursku oblast prošle godine usporila je napredovanje Moskve na ovom dijelu fronta.

Trenutna situacija na terenu

Ukrajinske snage u međuvremenu žestoko brane grad.

„Vode se ogorčene borbe u i oko Pokrovska… Logistika je izuzetno teška. Ali moramo nastaviti da uništavamo okupatore“, izjavio je predsjednik Volodimir Zelenski u nedelju.

Na istoj sjednici, načelnik ruskog Generalštaba Valerij Gerasimov obavijestio je Putina da je „značajan broj ukrajinskih vojnika blokiran“ u tom području. Pojedini ruski blogeri tvrde da je Ukrajina povukla svoje elitne jedinice.

Pro-ukrajinski analitičar „DeepState“ opisao je stanje kao alarmantno: „Situacija u Pokrovsku je na ivici kritične i nastavlja da se pogoršava – možda već prekasno da se popravi.“

Reuters nije mogao nezavisno da potvrdi ove izvještaje zbog ograničenja u ratnoj zoni.

Šta se dešava na ostalim dijelovima fronta

Prema ruskim tvrdnjama, vojska sada kontroliše više od 19% ukrajinske teritorije – oko 116.000 kvadratnih kilometara. Gerasimov je Putinu saopštio da ruske snage napreduju i prema Kupjansku u Harkovskoj oblasti, kao i u pravcu Dnjepropetrovske i Zaporoške oblasti.

Ruski napadi na prilazima gradu Zaporožju, tvrde analitičari, pokazuju da Moskva želi potpunu kontrolu nad tom regijom.

Kremlj oblasti Krim, Luhansk, Donjeck, Zaporožje i Herson već smatra dijelovima Ruske Federacije, dok Kijev i Zapad i dalje insistiraju da su to teritorije Ukrajine. Većina država svijeta ne priznaje rusku aneksiju – izuzeci su Sirija, Sjeverna Koreja i Nikaragva. Generalna skupština Ujedinjenih nacija još 2014. godine proglasila je pripajanje Krima nezakonitim i potvrdila suverenitet Ukrajine.

Putin, međutim, optužuje Zapad za „dvostruke standarde“ jer je 2008. priznao nezavisnost Kosova protivno volji Srbije, dok osporava priznanje Krima.