Analitičari upozoravaju da bi odluka o ukidanju sankcija Miloradu Dodiku mogla ojačati njegov politički utjecaj, i poslati poruku drugim autoritarnim liderima u regiji - da se uz dovoljno novca i lobiranja u Washingtonu pod Donaldom Trumpom mogu ukloniti s liste sankcionisanih, piše CNN.

CNN navodi da je odluka uslijedila nakon višemjesečne lobističke kampanje saveznika američkog predsjednika Donalda Trumpa u Washingtonu koji su Dodika predstavljali kao "branitelja hrišćanskih vrijednosti" i žrtvu "pravosudnog progona" sličnog onom kojem je, kako tvrde, izložen i sam Trump.

Navodi se da je Dodik, tokom više od dvije decenije na vlasti, redovno prijetio otcjepljenjem bh. entiteta Republika Srpska i "ujedinjenjem" sa Srbijom, te je poticao etničke tenzije, održavao bliske veze s Moskvom i izgradio, kako je ranije saopćilo američko Ministarstvo finansija, "koruptivnu mrežu".

"Opasan presedan"

CNN navodi da su mnogi građani BiH, nakon što je Sud BiH u augustu proglasio Dodika krivim zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma, zabranio mu obavljanje javnih funkcija i smijenio ga s predsjedničke pozicije, već počeli zamiščljati budućnost bez njega.

Međutim, analitičari upozoravaju da bi ova odluka mogla ojačati njegov politički utjecaj i poslati poruku drugim autoritarnim liderima u regiji da se uz dovoljno novca i lobiranja u Trumpovom Washingtonu mogu ukloniti s liste sankcija.

"Kakvu poruku to šalje – da ako imate prave veze i prave lobiste, možete biti skinuti s liste sankcija? To stvara opasan presedan", rekao je za CNN Andi Hoxhaj, stručnjak za Balkan s londonskog King’s Collegea, ističući da odluka dolazi svega tri sedmice prije 30. godišnjice Dejtonskog sporazuma.

Američka Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) nije obrazložila razloge odluke, niti zašto su sankcije ukinute i desetinama Dodikovih saradnika, članova porodice i povezanih kompanija.

Prema saopćenju State Departmenta, odluka je donesena nakon što je Narodna skupština RS-a "preduzela konstruktivne korake za poboljšanje stabilnosti u zemlji", što se odnosi na imenovanje privremenog predsjednika nakon Dodikove smjene.

Dodik je, komentarišući odluku, zahvalio Trumpu i njegovim saradnicima što su "ispravili veliku nepravdu nanesenu Republici Srpskoj od strane Obamine i Bidenove administracije", ali nije spomenuo da ga je i Trumpova administracija sankcionisala još 2017. godine zbog opstrukcije Dejtonskog sporazuma.

Lobističke veze u Washingtonu

CNN navodi da je Dodik već 2024. godine počeo intenzivno tražiti podršku Trumpovog kruga. Bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich – koji je odslužio osam godina zatvora zbog korupcije prije nego što ga je Trump pomilovao – potpisao je ugovor s vladom RS-a u martu ove godine putem svoje firme RRB Strategies, koja se obavezala da će "lobirati kod američkih zvaničnika kako bi se spriječio lov na vještice protiv funkcionera RS-a i zatražilo ukidanje sankcija".

Još jedan lobista, Marc Zell, potpisao je u decembru 2024. ugovor vrijedan milion dolara za godinu dana rada, uz bonus u slučaju uspješnog ukidanja sankcija Dodiku i njegovim saradnicima.

Uz Blagojevicha, Dodika su javno podržali i poznati MAGA aktivisti – uključujući desničarsku influenserku Lauru Loomer, bivšeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna i Rudyja Giulianija, koji je u februaru ugostio Dodika u svom podcastu.

U međuvremenu je demokratska senatorica Jeanne Shaheen iz New Hampshirea osudila je odluku kao "neodgovornu i preuranjenu".

"Dodik je podrivao Dejtonski sporazum, zbližavao se s Putinom i profitirao od korupcije – to teško može biti razlog za skidanje s crne liste,“ izjavila je Shaheen, dodajući da "američka javnost zaslužuje objašnjenje".