Odluka o otkazivanju summita u Budimpešti označila je dosad najznačajniju prekretnicu u odnosu američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog lidera Vladimira Putina. Samo sedmicu dana nakon što je Trump rekao da neće Ukrajini dati rakete dugog dometa Tomahawk, koje bi uvelike promijenile poziciju Kijeva na frontu u odnosu na Rusiju, drugi sastanak "oči u oči", zakazan u mađarskoj prijestolnici, naglo je otkazan.

Službeno, govorilo se o odgodi, no bilo je očigledno da će pucanje veze imati dublje posljedice, što se onda i vidjelo kad je Trump počeo snažno stezati obruč oko Rusije sankcijama kupcima ruske nafte.

Financial Times objavio je sada detalje o tome zašto je sastanak otkazan, te otkrio, citirajući dva dobro upućena neimenovana izvora bliska administraciji, da je Trump potez povukao nakon memoranduma koji je u Washington stigao iz Moskve.

U njemu se, samo koji dan nakon što je pao dogovor o susretu, ruska strana uoči razgovora snažno postavila uvjetujući dogovor maksimalističkim zahtjevima. Mir će donijeti samo rješavanje "temeljnih uzroka" rata, poručila je Moskva, dok je Lavrov još ranije ustvrdio da je Ukrajina u "čvrstom zagrljaju nacista".

Informaciju o memorandumu su FT-ju potvrdila tri različita izvora. Nakon toga uslijedio je telefonski poziv između dva "najviše pozicionirana diplomata" dviju zemalja. Poziv je bio "napet", rekli su izvori, a poznato je da je kasniji sastanak Trumpa s Volodimirom Zelenskim prošao uz Trumpovu dernjavu i bacanje papira s kartom Ukrajine, uz povike: Dosta mi je!

Vladimir Putin (Foto: Alexander Kazakov/Afp)

U memorandumu ruskog ministarstva vanjskih poslova, piše FT, tražili su se teritorijalni ustupci, drastično smanjenje ukrajinske vojske i garancije da nikad neće ući u NATO. Tek nakon razgovora Marca Rubia i Sergeja Lavrova, šefova diplomatije, definitivno se odustalo od sastanka, a prema jednom izvoru dnevnika, Rubio je Trumpu prenio zaključak da Rusija jednostavno ne pokazuje želju za pravim pregovorima.

Očekivano, riječima jednog izvora, "Trump nije bio impresioniran njihovom pozicijom". Lavrov je, tvrdi jedan izvor, ostavio dojam da je umoran i da ima "pametnijeg posla" nego da stalno ulazi u rasprave s Amerikancima. Ipak, Trump je, tako navode FT-ijevi izvori, otvoren za ideju pregovora, ako Rusija pokaže volju za pregovorima.

Iako je Trump izjavio da je "imao produktivan" telefonski razgovor s Putinom 16. oktobra, Trumpa je navodno iznerviralo to što je Putin previše hvalio ruske vojne uspjehe kod Kupjanska i rijeke Oskil, tvrde izvori. Ruske snage ušle su nedavno u Kupjansk, koji su osvojile na početku rata, a onda izgubile nakon kontraofanzive ukrajinske vojske. Sad su se ponovno infiltrirale. Prelazak na zapadnu obalu Oskila Rusima daje novu važnu odskočnu dasku za daljnje napredovanje u regiji. Međutim, Zelenski je Trumpu rekao da je situacija teška, ali da ukrajinska vojska brani pozicije.

Prema svemu sudeći, opet se stiglo do stagnacije u američkom posredovanju iako je svima stalo da se sukob riješi.

Rusi u međuvremenu pokušavaju istaknuti da su za izostanak dogovora krivi Europa i Ukrajina zbog pritiska na Trumpa nakon što je dogovor gotovo postignut na summitu na Aljasci te da Europljani očigledno drže "zavrnutu ruku" američkoj administraciji.

FT podsjeća da je Lavrov nedavno u intervjuu za jedan mađarski medij rekao da je Putin nudio sveobuhvatni mir na Aljasci i da je dogovor bio gotovo postignut jer je Trump odustao od uvjeta o "neposrednoj obustavi vatre" dok traje dogovaranje o detaljima mirovnog sporazuma. Nakon toga, i Trump je počeo tražiti trenutni prekid vatre kao preduvjet pregovora, a na to Rusi ne pristaju iako, naglašavaju, žele mir i dogovor o ukrajinskom teritoriju koji će im pripasti.