Koliko puta ste čuli rečenice: „Dječaci moraju biti jaki“, „Ne plači kao djevojčica“, „Nijesi muško dok se ne potučeš“? Na Balkanu su ovakvi komentari uobičajeni, ali iza njih se krije mnogo pogrešnih poruka. Vrijeme je da ih zamijenimo zdravijim pristupom odgoju.

„Dječaci ne plaču“

Plače svako koga boli ili ko je tužan – i dječaci i muškarci. Suze nijesu sramota, nego način da se oslobodi tuga. Kada dječacima branimo da plaču, učimo ih da skrivaju emocije, a potisnuta tuga često prerasta u ljutnju.

„Fudbal ili ništa“

Fudbal jeste važan, ali nije mjerilo muškosti. Ako dječak više voli glumu, klavir ili ples – to je jednako vrijedno. Roditelji treba da prepoznaju strasti svoje djece, a ne da ih usmjeravaju prema onome što „muškarci treba da rade“.

"Poštovanje prema ženama"

Učenje poštovanja počinje kod kuće. Dječaci gledaju kako se muškarci odnose prema njihovim majkama i sestrama. Kad ih učimo da žene tretiraju s uvažavanjem, odgajamo bolje ljude, a ne samo „muškarce“.

„Treba da očvrsne“

Ne moraju svi dječaci da „očvrsnu“. Prava snaga je u samopouzdanju i sposobnosti da pokažu emocije. Ako ih učimo da ne smiju biti ranjivi, odrastaju u ljude koji ne znaju kako da traže pomoć kada im je potrebna.

„Podnesi to kao muškarac“

Muškarci često ćute o svojim problemima, pa su upravo oni skloniji depresiji i samoubistvu. Umjesto da „podnesu“, treba da nauče da pričaju, dijele i traže podršku.

Vrijeme je da prestanemo sa starim frazama. Prava snaga nije u skrivanju emocija, već u hrabrosti da se bude svoj.