Ciklon Bhola razvio se početkom novembra 1970. godine iz tropske depresije nad Bengalskim zaljevom, regijom koja je i danas poznata po učestalosti i snazi tropskih oluja. Bengalski zaljev ima plitko dno i lijevkasti oblik, što ga čini posebno ranjivim na olujne uspone mora.

Kako se kretao prema sjeveru, brzo je jačao zbog toplog mora i povoljnih atmosferskih uvjeta. Do 12. novembra dosegao je snagu snažnog ciklona, s udarima vjetra oko 185 km/h.

Posljedice ciklona Bhola (Foto: AFP)

Na današnji dan, oko 22 sata po lokalnom vremenu ciklon je udario u obalu tadašnjeg Istočnog Pakistana, posebno u područje delte rijeka Ganges i Brahmaputra - današnji južni Bangladeš.

Posljedice ciklona Bhola (Foto: Guliver via AP Photo/Harry Koundakjian)

Najteže su stradali otoci Bhola i Hatia te okrug Tazumuddin. Olujni uspon mora (storm surge) dosegao je visinu i do 10 metara i preplavio hiljade kvadratnih kilometara niskog, gusto naseljenog priobalja. Mnoge zajednice bile su potpuno izbrisane s lica zemlje u nekoliko sati.

Katastrofa nezapamćenih razmjera

Procjenjuje se da je ciklon Bhola usmrtio između 300.000 i 500.000 ljudi, dok neke kasnije procjene navode i do milion žrtava. Ogromna većina poginula je utapanjem. Stotine hiljada kuća i koliba bile su uništene, baš kao i poljoprivredno zemljište zasoljeno morskom vodom, što je uzrokovalo dugotrajnu glad.

Posljedice ciklona Bhola (Foto: Guliver via AP Photo/Harry Koundakjian)

Preživjeli su se suočili s nestašicom hrane, pitke vode i lijekova, dok su tijela žrtava ležala po poljima i močvarama danima. Epidemije kolere i dizenterije dodatno su povećale broj umrlih.

Posljedice ciklona Bhola (Foto: Guliver via AP Photo/Harry Koundakjian)

Ono što je dodatno pogoršalo situaciju bila je vrlo spora i neorganizirana reakcija centralne pakistanske vlade, smještene hiljadama kilometara dalje, u Islamabadu. Pomoć je stizala sporo, komunikacijski sistemi bili su uništeni, a vojska i civilne službe nisu imale adekvatne planove za odgovor na ovakvu katastrofu. Dok su međunarodne organizacije i humanitarne misije pokušavale dostaviti hranu i lijekove, mnoge udaljene zajednice ostale su potpuno odsječene sedmicama.

Političke i društvene posljedice

Katastrofa je imala ogroman politički odjek. U Istočnom Pakistanu (današnjem Bangladešu) javnost je bila bijesna zbog osjećaja napuštenosti i nebrige centralne vlade. Tadašnji režim predsjednika Yahye Khana i politička elita Zapadnog Pakistana smatrani su odgovornima za nesposobnost i ravnodušnost prema patnjama milionima stanovnika istočnog dijela zemlje.

Yahya Khan (Foto: Guliver via AP)

Samo mjesec dana kasnije održani su opći izbori, na kojima je stranka Awami League pod vodstvom Sheikha Mujibura Rahmana osvojila apsolutnu većinu, gotovo isključivo zahvaljujući podršci birača iz Istočnog Pakistana.

Sheikh Mujibur Rahman (Foto: Giliver via AP)

Međutim, zapadni političari odbili su priznati rezultate izbora, što je izazvalo masovne proteste, oružane sukobe i na kraju dovelo do Rata za neovisnost Bangladeša 1971. godine. U tom smislu, ciklon Bhola bio je i katalizator jedne od najvećih političkih promjena u modernoj južnoazijskoj historiji.

Nasljeđe ciklona Bhola

Tragedija Bhole potaknula je kasnije stvaranje učinkovitijih sistema ranog upozorenja i izgradnju skloništa za oluje širom Bangladeša. U desetljećima koja su uslijedila, međunarodna saradnja i bolja priprema značajno su smanjili broj žrtava sličnih ciklona.

Posljedice ciklona Bhola (Foto: Guliver via AP Photo/Harry Koundakjian)

Na primjer, iako su kasniji cikloni poput Sidra (2007.) i Amphan (2020.) bili po jačini usporedivi, broj poginulih bio je višestruko manji zahvaljujući sistemima upozorenja i evakuacije.

Brod od 500 tona ciklon je izbacio na jedan od otoka (Foto: Guliver via AP Photo/Harry Koundakjian)

Danas se ciklon Bhola pamti ne samo kao meteorološki događaj, nego kao tragični simbol ranjivosti siromašnih i neorganiziranih društava suočenih s prirodnim katastrofama, kao i događaj koji je izravno doveo do stvaranja nove države, Bangladeša.