Europska unija strahuje da bi Rusija mogla napasti neku članicu NATO-a prije 2030. godine, možda već unutar sljedeće dvije godine, a najvjerovjatnija meta agresije mogla bi biti neka od baltičkih država, piše španski El Mundo. Ovo upozorenje u ponedjeljak je iznio povjerenik Europske komisije za odbranu i svemir, Litavac Andrius Kubilius, tokom konferencije “Odbrana baltičkih zemalja 2025.: lekcije iz rata u Ukrajini za baltičku regiju”.

“Naše obavještajne službe, uključujući one iz Njemačke, Danske, Finske, Nizozemske, ali i naše regionalne baltičke službe, ukazuju da bi Putin mogao biti spreman testirati NATO-ov Članak 5 tokom sljedeće dvije do četiri godine, a svakako prije 2030. godine”, rekao je Kubilius.

Napad bi se mogao dogoditi već 2027. godine

Referirao se na Članak 5 NATO-a koji predviđa da se “oružani napad na jednu članicu NATO-a smatra napadom na sve članice”. To znači da bi cijela alijansa trebala reagirati u obrani napadnute zemlje i odbiti agresiju, što bi gotovo sigurno dovelo do rata na teritoriju Europske unije. Posebno je zabrinjavajuće što litavski povjerenik vremenski precizira mogući napad, Kubilius kaže da bi se on mogao dogoditi kroz “dvije do četiri godine”, što ukazuje da bi se to moglo dogoditi već 2027. godine.

Kubilius je poznat kao jedan od najglasnijih alarmista u pogledu potencijalnih ratnih planova Vladimira Putina, djelomično zbog svoje funkcije povjerenika za odbranu, a djelomično i zbog litavskog porijekla. Litva, zajedno s Latvijom i Estonijom, redovito se suočava s ruskim provokacijama, ali ta situacija nije ograničena samo na baltičke zemlje.

Poljska također prijavljuje gotovo svakodnevne provokacije na svojim granicama, Rumunija bilježi ulazak dronova u svoj zračni prostor, a posljednjih je sedmica zabilježen i niz incidenata s dronovima koji nadlijeću aerodrome, vojne baze i nuklearne objekte u Belgiji.

Pistorius: "Možda je ovo posljednje mirno ljeto"

Uz Kubiliusa, i njemački ministar odbrane Boris Pistorius je u intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung izjavio da bi Rusija za koju godinu mogla započeti rat s NATO-om, s tim da je on spomenuo 2029. godinu kao najkasniji trenutak početka sukoba.

“Uvijek smo govorili da bi se to moglo dogoditi već 2029. Sada postoje oni koji vjeruju da je to moguće već 2028., a neki vojni povjesničari čak kažu da je ovo bilo naše posljednje mirno ljeto”, izjavio je Pistorius.

Pistorius je istaknuo da se prijetnja iz Rusije značajno promijenila posljednjih godina, ali da je to jasno shvaćeno tek 2022. godine. “Sada je jasno: Moskva ima glavnog protivnika koji djeluje s najvećom bezobzirnošću i imperijalizmom. Moramo biti još bolje pripremljeni za to”, dodao je, prenosi neovisni ruski portal Meduza.

Zaharova: "Sada nema sumnje ko je agresor"

Njemački ministar je također naglasio da NATO ne smije ostaviti dojam slabosti te da savez raspolaže značajnim konvencionalnim i nuklearnim sposobnostima odvraćanja, a da Njemačka posjeduje borbeno spremne oružane snage koje se moraju dodatno opremiti. Na Pistoriusovu izjavu reagirala je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, koja je poručila da “sada nema sumnje tko je agresor”.

Europske zemlje posljednjih godina sve više razmatraju prijetnju ruskog napada na NATO, uzimajući u obzir agresiju Rusije u Ukrajini. Danska vanjska i vojna obavještajna služba u februaru je zaključila da bi Rusija mogla predstavljati direktnu vojnu prijetnju NATO članicama otprilike pet godina nakon što trenutni rat u Ukrajini završi ili bude zamrznut.

Glavni sekretar NATO-a Mark Rutte poručio je da bi zemlje EU trebale povećati izdvajanja za odbranu, inače bi Europljani mogli u nekom trenutku biti prisiljeni učiti ruski jezik ili seliti se na Novi Zeland. U svojim javnim govorima, Vladimir Putin više puta je izjavio da Rusija ne planira napasti NATO, prenosi Telegram.