U cijelom predavanju izraelskog govornika Yuvala Noe Hararija u Zagrebu, koje je izazvalo veliku pozornost, samo je jedna rečenica zlokobno istinita: Ruska invazija na Ukrajinu otvorila je novu eru imperijalizma u svijetu. Ne onog trgovačkog, na koji smo se navikli, nego onog koji znači da moćnija sila zauzima manju, piše Dnevno.hr.

Dok su oči svijeta uprte prema istočnim, ali i bliskoistočnim ratištima, s drugog kraja svijeta stiže dramatično upozorenje. Australija, naime, upozorava kako u sjeni svih ovih događanja od Ukrajine do Palestine, Kina stvara vojsku kojoj se, prođe li sve kako planiraju, neće moći suprotstaviti niko drugi. Kina već ima najbrojniju vojsku na svijetu, a ulaganja u odbrambenu industriju dramatično su porasla.

Nedavno su, na otvorenom moru, Kinezi ispalili baklje prema plovilu australske ratne mornarice, što je Australija osudila i nazvala "neprofesionalnim i nediplomatskim" činom.

Tajvan kao glavna meta

Iako Kina ima i ljućih neprijatelja od nje i fokus na Tajvanu, Australija upozorava da bi, dođe li do sukoba, bila nemoćna pred tom silom. Stoga je odlučila i sama ubrzati naoružavanje.

"Operacije australskih odbrambenih snaga za zaštitu pomorskih trgovačkih ruta postaju sve rizičnije zbog najvećeg vojnog gomilanja u svijetu", izjavio je australski ministar odbrane Richard Marles misleći na Kinu.

"Kina provodi najveće vojno gomilanje, a to se događa bez ikakve strateške potvrde ili objašnjenja", rekao je. Prema Marlesu, takav razvoj događaja prisiljava Australiju i brojne druge zemlje na odgovor. "Gradimo sposobniju, ubojitiju mornaricu dugog dometa," naglasio je. Ključne inicijative uključuju nabavku fregata iz Japana i razvoj podmorničkih dronova s američkom preduzećem Anduril.

Kineski budžet i nuklearna moć

Sa 600 komada u rezervi ili nerazmještenih bojnih glava, Kina je treća nuklearna sila svijeta. SAD strahuje da bi Peking do 2030. mogao imati više od 1000 komada oružja.

Na konferenciji u Sydneyu, Marlesovo upozorenje došlo je u trenutku pojačanih napetosti u Indopacifiku, gdje teritorijalni zahtjevi Kine ostaju ključno sigurnosno pitanje.

Što, konkretno, znači “neobjašnjivo vojno gomilanje” u Kini? Prema izvješću američkog Pentagona, kineska vlada nastoji da PLA (Narodnooslobodilačka armija) postane "vojska svjetske klase" do 2049. godine. U martu 2025. Kina je najavila odbrambeni budžet od 246,5 milijardi američkih dolara, što je nominalno povećanje od 7,2 posto. Analitičari, međutim, upozoravaju da stvarni izdaci vojske mogu biti znatno veći od službeno objavljenih.

Strukturne slabosti i brojke

Uprkos velikim ulaganjima, naučnici upozoravaju da brojne strukturne slabosti usporavaju proces modernizacije, poput slabe suradnje među granama vojske i straha od odstupanja u donošenju odluka.

U pogledu ljudstva, aktivnih pripadnika PLA-e ima oko dva miliona i 35 hiljada. Ukupni vojni potencijal (aktivno + rezerva + paramilitarno) prelazi tri miliona vojnika. U opremi i naoružanju, Kina ima "numerički najveću mornaricu u svijetu, s borbenim snagama s više od 370 brodova i podmornica".

Australijski ministar odbrane Richard Marles sumirao je zabrinutost: "Izgradnja Kine predstavlja najveći i najambiciozniji vojni razvoj bilo koje države od kraja Drugog svjetskog rata."