Izraelska vojska nastavila je rušenje kuća i artiljerijsko granatiranje u područjima pod svojom kontrolom u Pojasu Gaze, dodatno kršeći sporazum o prekidu vatre.

Svjedoci su za Anadoliju rekli da je vojska digla u zrak nekoliko stambenih zgrada u četvrti Shujaiya u gradu Gaza, na sjeveru enklave, unutar takozvane "žute zone" pod potpunom vojnom kontrolom. Na jugu, svjedoci navode da je izraelska artiljerija gađala i istočne dijelove Khan Younisa, izvan žute linije.

Nije bilo dodatnih podataka o razmjerama materijalne štete.

Izrael u prosjeku ubije dvije djece dnevno

Prema podacima Civilne zaštite Gaze, dvoje Palestinaca je poginulo, a više ih je ranjeno u ponedjeljak navečer kada je izraelska eksplozivna naprava detonirala u jednoj kući u četvrti Al-Nasr u gradu Gaza.

Riyad Mansour, palestinski ambasador pri UN-u, rekao je Vijeću sigurnosti u ponedjeljak da izraelska vojska od početka primirja 10. oktobra u prosjeku ubije dvoje palestinske djece dnevno u Pojasu Gaze, te da je broj ubijenih i ranjenih dostigao 1.000.

Prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze, od početka prekida vatre ubijena su najmanje 342 Palestinca, a skoro 900 je ranjeno izraelskom vatrom.

Od oktobra 2023. izraelska vojska ubila je gotovo 70.000 ljudi u Gazi, većinom žena i djece, te ranila više od 170.900 tokom dvogodišnjeg rata koji je veći dio enklave pretvorio u ruševine.

Novi izvještaj UN-ovog Ministarstva trgovine i razvoja (UNCTAD) u utorak je upozorio da su produžene izraelske vojne operacije i dugotrajna ograničenja gurnula ekonomiju okupirane palestinske teritorije u "najtežu ekonomsku kontrakciju" ikada zabilježenu, brišući decenije razvojnih dobitaka.

Izvještaj je utvrdio da su dvije godine izraelskih vojnih operacija i ograničenja "izazvale neviđeni kolaps u palestinskoj ekonomiji". UNCTAD je saopštio da se ovaj pad odvija u kontekstu duboko ukorijenjene nestabilnosti, s teškim društvenim i ekološkim posljedicama.

Prema nalazima, velika šteta na infrastrukturi, proizvodnim sredstvima i javnim uslugama poništila je decenije socioekonomskog napretka. Ukupna ekonomska kriza se svrstava među "10 najgorih u svijetu od 1960. godine", dok se situacija u Gazi ističe kao "najteža ekonomska kriza ikada zabilježena".

UNCTAD je saopštio da su pad prihoda i uskraćivanje fiskalnih transfera od strane izraelske vlade oštro ograničili sposobnost palestinske vlade da održava osnovne usluge. Ovo se dešava u trenutku kada je "potrebna ogromna potrošnja za obnovu uništene infrastrukture i rješavanje pogoršanja ekološke i socioekonomske krize".

Do kraja 2024. godine, palestinski BDP se vratio na nivo iz 2010. godine, dok se BDP po glavi stanovnika vratio na nivo iz 2003. godine, "brišući 22 godine razvojnog napretka za manje od dvije godine", navodi se u izvještaju.

Oporavak Gaze mogao bi potrajati decenijama

Skoro dvije decenije, 2,3 miliona stanovnika Gaze živjelo je pod ozbiljnim ograničenjima kretanja, trgovine i pristupa resursima. Ponavljane izraelske vojne operacije i ograničenja robe i proizvodnih inputa uništili su ekonomsku bazu enklave.

BDP Gaze pao je za 83 posto u 2024. godini u poređenju sa 2023. godinom, što je ukupno iznosilo pad od 87 posto tokom dvije godine na 362 miliona dolara. BDP po glavi stanovnika pao je na 161 dolar, "među najnižima u svijetu". UNCTAD upozorava da će poremećaji u obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i osnovnim uslugama imati dugoročne posljedice na ljudski kapital.

Oporavak, čak i uz značajnu pomoć, mogao bi potrajati decenijama. U izvještaju se naglašava da "da bi se omogućio bilo kakav smisleni oporavak... međunarodna zajednica mora osigurati trajnost primirja postignutog u oktobru 2025. godine", uz naglašavanje da humanitarna pomoć "ne može čekati".

U izvještaju se detaljno navodi kako širenje naselja i ograničenja kretanja nastavljaju fragmentirati Zapadnu obalu, pogađajući preko 3,3 miliona ljudi. Intenzivnija ograničenja od kraja 2023. godine dovela su do smanjenja BDP-a za 17 posto i pada BDP-a po glavi stanovnika za 18,8 posto, što označava "najteži ekonomski pad ikada zabilježen na toj teritoriji".

UNCTAD je upozorio da su fiskalni pritisci naglo eskalirali zbog zadržanih prihoda, smanjenja podrške donatora i smanjenja ekonomije. Između januara 2019. i aprila 2025. godine, odbitci i zadržani transferi iznosili su ukupno 1,76 milijardi dolara, ili 12,8% BDP-a iz 2024. godine.

U izvještaju se procjenjuje da će potrebe za obnovom i oporavkom Gaze premašiti 70 milijardi dolara. Pozvao se na hitnu, koordiniranu međunarodnu akciju kako bi se zaustavio ekonomski pad, obnovili fiskalni transferi, ublažile restrikcije i razvio sveobuhvatan plan oporavka za tu teritoriju.