Rastući slučajevi hroničnog stresa mogli bi biti posljedica neusklađenosti između modernog načina života i naše sopstvene biologije, prema novoj studiji. Jednostavno rečeno, prilagođeni smo boravku u prirodi, a ne u gradovima.

Evolucioni antropolozi, Kolin Šo sa Univerziteta u Cirihu u Švajcarskoj i Danijel Longman sa Univerziteta Lafboro u Velikoj Britaniji prikupili su mnoštvo dokaza koji ukazuju na to da našu biološku evoluciju „prestižu“ brze tehnološke i ekološke transformacije.

Svakodnevni život ispunjen okidačima – od prepunih prijemnih sandučeta do građevinske buke i rokova za završetak projekata, kombinuju se, pa su naša tijela u stanju pripravnosti 24 sata dnevno, a to je nešto što nije bio slučaj tokom većeg dijela ljudske istorije.

„U našem pređašnjem stanju, bili smo dobro prilagođeni da se nosimo sa akutnim stresom kako bismo izbjegli predatore ili kako bismo se suočili sa njima. Bilo je: bori se ili bježi. Lav bi se povremeno pojavljivao, i morali ste biti spremni da se branite – ili da pobjegnete“, objašnjava Kolin Šo.

Takav sveobuhvatni napor garantovao je preživljavanje, ali je bio veoma „skup“, odnosno trošio je tijelo, i sve to je zahtijevalo dugotrajan oporavak organizma.

Takva praksa uzrokuje široko rasprostranjenu štetu, tvrde istraživači. Kognitivni pad, autoimune bolesti i pad stope fertiliteta mogli bi biti povezani sa stresom modernog života u užurbanim, urbanim sredinama.

Studije koje su ovde pregledane su brojne i širokog spektra, i pokrivaju dokaze o lošijoj fizičkoj spremi u urbanim područjima, vezama između zagađenja vazduha i oštećenja mozga i asocijacijama između inferiornog imunog sistema i industrijalizovanih sredina.

„Svi ti različiti stresori – od vještačkog svijetla do izloženosti mikroplastici – u kombinaciji sa sjedentarnim načinom života (manjak fizičke aktivnosti), akumuliraju se i oštećuju naše zdravlje na različite načine“, objašnjavaju istraživači u objavljenom radu.

„Bilo da je u pitanju teška diskusija sa partnerom ili šefom, ili buka u saobraćaju, vaš sistem reagovanja na stres je i dalje prilično isti kao da se suočavate sa lavom, i to konstantno… Kao da uvijek iznova srećete drugog lava… I tako svaki dan“, rekao je Šo.

„Kao rezultat toga, dešava se veoma snažan odgovor nervnog sistema, ali ne i smirenje“, dodaje.

Anksiozniji smo od predaka

Pregled je sveobuhvatan rezime svega što su istraživači do sada otkrili o potencijalnim nedostacima načina naših života i okruženja u 21. vijeku.

„Napravili smo mnoge transformativne napretke u zdravstvu, tehnologiji i našem razumijevanju svijeta – ali kao vrsta, takođe smo anksiozniji i depresivniji od naših predaka“, kažu stručnjaci.

Višestruke studije su pokazale da provođenje vremena u prirodi – ili čak samo gledanje fotografija prirode – može poboljšati fizičko i mentalno zdravlje. U evolucionom smislu, boravak u prirodi je i dalje mjesto gdje ljudi istinski – žele da budu.

Istraživači zato naglašavaju da njihov pregled daje određene smjernice o tome šta da radimo u vezi sa rješavanjem problema. Šo i Longman žele da se učini više kako bi se očuvale zelene površine u urbanim sredinama, zaštitili prirodni pejzaži koji su ostali netaknuti i obezbijedili prostor gdje ljudi zaista mogu da se isključe.

„Naše istraživanje može da identifikuje koji stimulusi najviše utiču na krvni pritisak ili otkucaje srca, i da to znanje prenese donosiocima odluka. Moramo da ispravno sredimo naše gradove – a istovremeno da se regenerišemo, cijenimo i provodimo više vremena u prirodi“, objašnjava Šo.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Biological Reviews.