Evropske zemlje rade na vanrednom rezervnom rješenju nakon što su mjesecima bezuspješno pokušavale postići dogovor o korištenju ruskih zamrznutih sredstava za finansiranje Ukrajine. Na samitu prije mjesec dana evropski lideri nadali su se usaglašavanju prijedloga za tzv. “reparacijski zajam” od 140 milijardi eura, ali se plan suočio sa snažnim protivljenjem Belgije, u čijim se financijskim institucijama nalazi većina ruske imovine.

Sada, dok mirovni pregovori dobijaju na intenzitetu, a Kijev upozorava da bi već početkom 2026. mogao ostati bez sredstava, pitanje korištenja ruske imovine postaje hitnije nego ikada. “Ako mi ne djelujemo, drugi će djelovati prije nas”, rekao je jedan visoki zvaničnik EU-a.

Evropski zvaničnici vjeruju da bi novi mirovni angažman Donalda Trumpa mogao pojačati podršku korištenju ruskih sredstava za reparacijski zajam, koji bi Rusija morala vratiti tek u hipotetičkom slučaju da pristane platiti ratnu štetu Ukrajini.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila je da će Komisija uskoro predstaviti nacrt pravnog rješenja za taj mehanizam, dok raste politički pritisak da se dođe do održivog modela finansiranja.

Ipak, Belgija i dalje izražava zabrinutost, navodeći moguće pravne rizike i strah od ruske odmazde.

Privremeno rješenje: mostni zajam

Zbog toga se sve više govori o “mostnom” zajmu – kratkoročnoj finansijskoj injekciji koju bi EU obezbijedila zaduživanjem na tržištima, kako bi Ukrajina preživjela prva mjeseca 2026. godine. Četiri izvora navela su da je ova ideja dobila značajnu podršku među državama članicama.

Takav zajam kasnije bi se vratio iz sredstava dugoročnog reparacijskog fonda, kada – i ako – bude uspostavljen. Druga opcija je kombinacija reparacijskog zajma i zajedničkog evropskog zaduživanja.

Von der Leyen je poručila da “ne vidi scenarij u kojem bi evropski poreski obveznici sami platili troškove”, naglašavajući da alternativa zamrznutoj ruskoj imovini gotovo da ne postoji.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da će evropski saveznici “u narednim danima” finalizirati rješenje koje će “osigurati finansiranje i dati Ukrajini jasnu perspektivu”.

Hitnost situacije

Evropska komisija pod ogromnim je pritiskom da nađe rješenje, budući da je Ukrajina više puta upozorila da joj novac ističe početkom naredne godine. EU članice – uključujući Francusku, Njemačku, Nizozemsku, Litvaniju i Luksemburg – pozvale su Komisiju da ubrza finalizaciju prijedloga.

Dodatni problem je što bi zajedničko evropsko zaduživanje zahtijevalo jednoglasnu podršku svih 27 članica, a Mađarska tradicionalno blokira sve inicijative koje podrazumijevaju finansiranje Ukrajine.

Zato se razmatra da se mostni zajam predstavi kao sredstvo za obnovu Ukrajine, a ne striktno kao finansiranje ratnog napora – što bi možda olakšalo postizanje saglasnosti.

Pritisak SAD-a i mirovna dinamika

Dinamiku dodatno mijenjaju i mirovni prijedlozi koje priprema tim američkog predsjednika Donalda Trumpa. Nacrt dokumenta predviđa upotrebu zamrznute ruske imovine za obnovu Ukrajine, što je u skladu s evropskim stavovima. Evropske diplomate s olakšanjem su dočekale vijest da je iz američke verzije uklonjena kontroverzna stavka prema kojoj bi SAD profitovao od upravljanja tim sredstvima.

EU sada želi osigurati da evropski lideri zadrže konačnu riječ o tome kako će se ruska sredstva koristiti, kako će se ukidati sankcije Moskvi i kako će se odvijati put Ukrajine prema članstvu u EU.