Francuska će nakon skoro 30 godina pauze ponovo uvesti vojnu službu, što predstavlja jednu od najvećih promjena u europskoj bezbjednosnoj politici u eri obilježenoj ruskom agresivnim djelovanjem. Predsjednik Emmanuel Macron najavit će u četvrtak u bazi Varces u Alpama dobrovoljni program od deset mjeseci, otvoren za muškarce i žene, potvrđuju francuski zvaničnici.

Ovaj potez označava značajan politički zaokret u zemlji koja posjeduje nuklearno oružje i jedina je u EU s globalnim vojnim kapacitetima. Iako se radi o dobrovoljnoj službi, što je blaži model od obaveznih programa u baltičkim i nordijskim državama, francuske vlasti ističu da je odluka motivisana prvenstveno rastućim vojnim potrebama u kontekstu prijetnji iz Moskve.

Vojna služba u Francuskoj ukinuta je 1997. godine pod Jacquesom Chiracom, no ideja njenog vraćanja periodično se vraćala u javnu debatu. Ljevica je isticala da bi služenje vojske moglo ojačati društvenu koheziju, dok je desnica u tome vidjela način za jačanje patriotizma među mladima.

Ovaj put, motiv je izrazito bezbjednosni: Francuskoj je potrebna veća popunjenost vojske kako bi odgovorila na rastuću dinamiku međunarodnih prijetnji. “Prijedlog odražava želju mladih da služe, ali još više operativnu potrebu vojske da odgovori na rastuću opasnost”, rekao je zvaničnik iz Jelisejske palate.

Procjene NATO-a ukazuju da će Rusija do 2030. predstavljati još ozbiljniju prijetnju, što države članice podstiče da jačaju snage i povećaju broj obučenog kadra. Francuska vojska, druga najveća u EU nakon Poljske, trenutno broji preko 201.000 pripadnika i oko 45.000 rezervista. Plan je da do 2035. taj broj poraste na 105.000, a novi dobrovoljni program bi trebao pomoći ostvarivanju tog cilja.

Dok zemlje na istočnom krilu EU i NATO-a nemaju dilema oko uvođenja obavezne službe, što su među prvima učinile Litvanija, Švedska i Latvija, u zapadnoj Europi postoji veća rezervisanost. Stručnjaci ističu da države koje graniče s Rusijom osjećaju prijetnju daleko intenzivnije, dok se u zemljama poput Francuske javnost sporije mobilizira.

Finansijski i logistički izazovi takođe otežavaju širenje vojnih programa. Francuska, uprkos povećanju odbrambenog budžeta, priznaje da nema kapacitete da ponovo uvede obaveznu službu. Očekuje se da će dobrovoljci primati do 1.000 eura mjesečno, što je znatno manje u odnosu na Njemačku gdje se volonterima nudi 2.600 eura.

Najveći izazov ostaje motivisati mladu generaciju. Iako većina Europljana podržava obaveznu službu, istraživanja pokazuju da su mladi između 18 i 29 godina izrazito skeptični čak i u državama koje graniče s Rusijom, navodi Politico.

Analitičari upozoravaju da je uvjeravanje javnosti ključno: društvo mora razumjeti da je riječ o zaštiti europskog načina života i pripremi za moguće krize u budućnosti.