Rusija je prije skoro četiri godine započela svoju invaziju na Ukrajinu, a isto toliko vremena kuju se i mirovni planovi koji završavaju neuspjehom. No, ohrabren nedavnim uspjehom u postizanju primirja u Gazi, američki predsjednik Donald Trump prošli je sedmice pokrenuo novu inicijativu za okončanje sukoba u Ukrajini, piše Telegraph.

Na sebi svojstven način, Trump je pokušao nametnuti prijedlog koji bi, po njegovu mišljenju, trebao donijeti mir. Baš kao i plan za Gazu, sadržavao je mirovno vijeće pod vlastitim vodstvom, razmjenu zarobljenika i globalno finansiranje obnove.

No, za razliku od tog plana, ovaj put naišao je na vođu koji nije spreman na mir.

“Nema nikakvih znakova da Rusija želi ikakav dogovor”, izjavila je za NPR Bridget Brink, bivša američka ambasadorica u Ukrajini. “I u tome je poanta: mir po svaku cijenu, što se čini kao stav Sjedinjenih Država, zapravo nije mir”, dodala je.

Važno za Trumpov imidž

Pojedini detalji o novoj inicijativi isplivali su na površinu prošle sedmice. Washington je, preko izaslanika Stevea Witkoffa, sarađivao s Moskvom na izradi plana od 28 tačaka prema kojem bi Ukrajina ustupila cijeli istočni Donbas Rusiji, ograničila broj vojnika na 600 hiljada i odustala od težnji za pristupanjem NATO-u. Zauzvrat bi Rusija obećala da više neće napadati Ukrajinu, uz prijetnju sankcijama ako to obećanje prekrši.

Trump je s entuzijazmom podržao plan, u nastojanju da sklopi još jedan medijski privlačan dogovor i osvoji Nobelovu nagradu za mir. Kao konačni rok postavio je Dan zahvalnosti, dajući Kijevu vremena do ovog četvrtka da prihvati prijedlog. Međutim, mirovni plan je izazvao šok i negodovanje u Ukrajini i među njezinim europskim saveznicima, koji su istaknuli da bi time bila nagrađena ruska agresija.

Rezultat toga bio je žustar diplomatski odgovor. Američki i ukrajinski dužnosnici sastali su se u nedjelju u Ženevi kako bi zajednički preinačili plan. Sekretark američke vojske Dan Driscoll sastao se s ruskim i ukrajinskim dužnosnicima u utorak u Abu Dhabiju, a priča se kako će se Volodimir Zelenski uskoro sastati s Trumpom. Ipak, Trump je u utorak insistirao da se s ukrajinskim čelnikom neće sastati dok mirovni sporazum ne bude u završnoj fazi.

Korupcijska kriza u Ukrajini

Iskusni promatrači stanja u Ukrajini ističu kako se slična situacija dogodila već dvaput: u aprilu, kada je nakon Trumpovog “konačnog mirovnog prijedloga” došlo do jednog od najžešćih ruskih napada u ratu, te u avgustu, kada Trumpov summit s Putinom nije ostvario apsolutno nikakav rezultat.

Stoga se nameće pitanje: zašto Trump sada pokreće ovu inicijativu? Kako objašnjava Tatiana Stanovaja, viša saradnica think tanka Carnegie Russia Eurasia Centre, za to postoje dva glavna razloga.

“Prvo, Witkoff je svoj fokus prebacio s Gaze na Ukrajinu jednostavno zato što je na tome zadatku imao više vremena na raspolaganju. Drugi je faktor još važniji, trenutačna situacija u Ukrajini”, objasnila je.

Budući da se Zelenski suočava s unutarnjom korupcijskom krizom i vojnim neuspjesima na ratištu, pod većim je pritiskom nego ikad da pristane na kompromis. Nasuprot tome, Putin je uvijek iznova jasno stavljao do znanja da ima čitav niz zahtjeva – aneksiju teritorija, povratak Ukrajine u rusku sferu utjecaja i sprječavanje bilo kakvog širenja NATO-a – te da oni moraju biti ispunjeni, inače će se rat nastaviti.

Usporedba s Gazom nije baš tačna

“Putinov je stav da je spreman okončati rat čak i sutra, ako, naravno, Ukrajinci prihvate sve zahtjeve”, rekla je Stanovaja. To znači da usporedbe s Gazom nisu najzgodnije. Hamas je bio slomljen i ponižen. Izrael je bio blizu postizanja svojih ratnih ciljeva uništavanja terorističke skupine.

Palestinci su željeli prekid bombardiranja, a Izraelci, umorni od rata, željeli su povratak svojih talaca. U takvom je kontekstu izraelski premijer Benjamin Netanyahu počinio veliku taktičku pogrešku napadom na Katar, što je Trumpu dalo polugu da nametne dogovor.

Za razliku od toga, Zelenski još uvijek uživa podršku na domaćem terenu, unatoč optužbama da su njegovi saradnici pokušali pronevjeriti 100 miliona dolara iz ukrajinskog energetskog sektora. Putin, koji je rođen u tadašnjem Lenjingradu dok je opsada iz Drugog svjetskog rata još bila svježa u kolektivnom pamćenju, pokazao je da je spreman odugovlačiti.

Moskva nastavlja s jakim napadima

Orisija Lutsevič iz think tanka Chatham House istaknula je kako je plan od 28 tačaka dio “majstorske” ruske operacije kako bi se kupilo vrijeme za napredak njihove vojske. “Putin koristi Trumpa kako bi dobio na vremenu. Cilj mu je ometati provedbu naftnih sankcija koje stupaju na snagu 21. studenog 2025. te odgoditi usvajanje zakona o sekundarnim sankcijama koji je trenutno na stolu Zastupničkog doma SAD-a”, rekla je.

Moskva je brzo odbacila protuprijedloge koji su kružili europskim zemljama, a svoj je najjasniji odgovor dala u utorak. Ispalila je 22 projektila i poslala više od 460 dronova u napad na ciljeve u Ukrajini, usmrtivši sedam civila. Bio je to četvrti najveći napad dronovima od početka rata, prenosi Telegram.hr.