Novi japanski ministar odbrane Shinjiro Koizumi nedavno je javno pozvao na nabavu nuklearnih podmornica, što bi bio značajan strateški pomak za jedinu naciju koja je pretrpjela atomska bombardiranja i gdje je javno mnijenje i dalje duboko protiv nuklearnog oružja.

Vladajuća japanska koalicija koju čine Liberalno-demokratska stranka i Japanska inovativna stranka obavezale su se promicati posjedovanje podmornica pokretanih izvorom energije sljedeće generacije i opremljenih vertikalnim lansirnim sistemom, za projektile dugog dometa.

Sada je pojašnjeno da je riječ o nuklearnoj energiji i krstarećim projektilima. Nova japanska vojna doktrina, dosad izrazito odbrambena, sada će uključivati i protunapadačke aktivnosti, odnosno dopušteni prijelaz iz pasivne u aktivnu odbranu.

Ova promjena događa se postupno, a ključna prekretnica nastupila je u decembru 2022., kad je vlada premijera Fumia Kishide usvojila tri nove strategije koje su potpuno redefinirale sigurnosnu i vojnu strategiju Japana. Među ostalim, vlada je omogućila da Japan može napasti protivničke baze ako postoji neposredna prijetnja – primjerice, raketni napad iz Sjeverne Koreje.

Dozvoljeno je povećanje vojnog proračuna, koji je uvijek bio jedan posto BDP-a, dvostruko, do kraja 2027. godine. Odobrena je nabava oružja dugog dometa, uključujući krstareće projektile, i ukinuta je zabrana izvoza smrtonosnog oružja.

Iako članak 9. japanskog ustava još uvijek formalno zabranjuje “vođenje rata”, interpretacija tog članka je promijenjena. Vlada koristi izraz „kolektivno pravo na samoodbranu“, što znači da Japan može djelovati i ako nije izravno napadnut, nego su mu napadnuti saveznici, prvenstveno SAD.

No sve te promjene nisu se odmah vidjele u praksi, većina stanovništva i dalje želi da vojne snage budu isključivo odbrambene, ali nova vlada ne želi čekati.

Zemlja na prekretnici

Ministar odbrane Koizumi kaže kako su međunarodne okolnosti takve da stari principi jednostavno nisu dovoljni.

“Japan se nalazi na prijelomnici. Moramo se odmaknuti od ustaljenih praksi i stvoriti društvo koje odgovara novom dobu. Kada se prijetnje pretvaraju u stvarnost, može li naša samoodbrambena snaga u potpunosti zaštititi našu zemlju? Iskreno govoreći, trenutna sposobnost nije dovoljna.“

Japanski dužnosnici redom navode kako Sjeverna Koreja ostaje trajna opasnost, Kina vojno jača, tenzije oko Tajvana i u Istočnom kineskom moru su stalne, a Rusija je nakon invazije na Ukrajinu pojačala vojnu prisutnost i na Dalekom istoku. Tu je važna i uloga američkog predsjednika Donalda Trumpa koji izravno potiče Japan na modernizaciju i širenje sposobnosti kako bi preuzeo veću ulogu u Indopacifiku.

Japanska vojska, punim imenom Japanske odbrambene snage, već sada je jedna od najnaprednijih i tehnološki najrazvijenijih vojski na svijetu. Prema Global Firepower Indexu za 2025., Japan je rangiran na 8. mjesto od 145 zemalja. Druga su najjača snaga u Aziji, iza Kine, s naglaskom na pomorsku i zračnu moć. Aktivno osoblje čini 247.150 vojnika, u rezervi ih je 56.000. Služenje vojnog roka nije obvezno, no sada se razmišlja i o toj opciji.

Sanae Takaichi, koja je postala premijerka u oktobru 2025., najavila je kako će se cijeli proces maksimalno ubrzati jer se boji moguće kineske blokade Tajvanskog tjesnaca, što bi, po njezinim riječima, bila "situacija koja ugrožava japansko preživljavanje", a to bi, pak, omogućilo japansku intervenciju pod okriljem samoodbrane.

Ovo je izazvalo žestoku reakciju Kine. „Japan, u pokušaju da opravda svoje rastuće vojne ambicije, stvara neosnovane priče i grubo pretjeruje. Kina je izrazito nezadovoljna zbog toga", kazao je glasnogovornik kineskog ministarstva odbrane Jiang Bin.

Kineski predstavnici podsjećaju na povijest japanske agresije prema Kini i navode da Japan mora ozbiljno uzeti u obzir te lekcije umjesto da nastavlja putem koji Kina vidi kao povratak militarizmu.

Potencijalna nuklearna sila

Christopher B. Johnstone, voditelj azijskog odjela u Centru za međunarodne studije u Washingtonu, kaže kako se u sjeni ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku događa najveća geostrateška promjena nakon Drugog svjetskog rata.

„Ovaj paket, ako se ostvari u cijelosti, potpuno će razbiti sve ono što je gradilo japansku politiku od 1947. godine. I to u okruženju koje se također nepredvidljivo mijenja”, rekao je.

Japanska vlada odbija sve kritike da se vraća imperijalističkoj politici, ali ne želi sami sebi smanjiti moguće opcije. Već u januaru iduće godine kreće ažuriranje strategija, prioritet je uz vojnu komponentu integrirati ekonomsku sigurnost (poluvodiči, umjetna inteligencija, kibernetika) i ostvariti dublju suradnju s demokracijama u regiji.

Japan želi biti nositelj kolektivne sigurnosti u slobodnom i otvorenom Indopacifiku. Uz geopolitiku, problem u ostvarivanju plana bit će to što Japan ima veliki državni dug i demografske izazove (starenje stanovništva).

Zanimljivo je da anketno pada protivljenje stanovništva nuklearnom oružju, sada već 40 posto Japanaca misli da zemlja treba imati nuklearno oružje.