Mreža Prijatelji Zapadnog Balkana, koja okuplja predstavnike europske socijaldemokratske zajednice smatra da odnos prema Srbiji testira ugled Europske unije (EU) i da Unija mora prestati skretati pogled s načina vladavine predsjednika Aleksandra Vučića.

"EU sada treba prijeći s riječi na djela i odlučno stati uz narod Srbije i njegovu europsku budućnost", stoji u priopćenju kojim se mreža Prijatelji Zapadnog Balkana oglasila u povodu sastanka održanog 21. studenoga u Beogradu te se dodaje kako "stoje uz građane i studente Srbije, koji zahtijevaju državu koja služi građanima, a ne autokraciju koja ide ka diktaturi".

"Njihov poziv je europski poziv: vladavina prava, odgovornost, slobodni mediji i istinski slobodni i pošteni izbori. Poslije tragedije u Novom Sadu, demokratskog nazadovanja Srbije i državnog nasilja u posljednjem desetljeću, sustavni propusti moraju biti imenovani i odgovornost osigurana. To je test kredibiliteta Europske unije, koja mora prestati skretati pogled s kleptokratskog aparata koji predvodi predsjednik Vučić, sa zastrašivanja demokratskih snaga i anti-EU retorike", stoji u priopćenju.

Mreža je pozvala Europsku komisiju, Vijeće EU i države članice Unije "da djeluju jedinstveno i da usvoje ciljane sankcije protiv onih koji su odgovorni za teška kršenja ljudskih prava, da primjene stroge uvjete na osnovi stanja vladavine prava i da preusmjere sredstva EU ka neovisnim medijima, civilnom društvu i reformi pravosuđa, uz održavanje značajnog financiranja obrazovnog i zdravstvenog sustava".

Mrežu Prijatelji Zapadnog Balkana čine članovi nacionalnih skupština i Europskog parlamenata, političkih fondacija, stranaka i organizacija civilnog društva iz cijele Europe, uključujući regiju zapadnog Balkana. Poslije osmog sastanka, na kojem je bilo riječi o situaciji u Srbiji, budućnosti proširenja EU i implikacijama prijedloga Europske komisije za Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028.-2034., Prijatelji Zapadnog Balkana su pozdravili čvršći ton Europske komisije u Paketu proširenja za 2025. godinu i najnoviju rezoluciju Europskog parlamenta o Srbiji.

Među njima su i izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula, eurozastupnici Andreas Schieder i Kathleen Van Bremptn, nekadašnji posrednik u dijalogu vlasti i opozicije u Srbiji Knut Fleckenstein i inteternacionalni tajnici Demokratske stranke i Stranke slobode i pravde Ksenija Marković i Konstantin Samofalov.

Članovi Mreže drže kako je Srbija "ključna zemlja u regiji" i da "njena nestabilnost utječe na cio zapadni Balkan, usporava proces pristupanja cijele regije i rasplamsava sukobe u regiji" te dodaju da je pristupanje EU, uz sve izazove s kojima se zapadni Balkan suočava, "najmoćnija investicija Europe u demokraciju, mir i dugoročnu stabilnost na kontinentu".

Prijatelji Zapadnog Balkana pozdravljaju pozitivnu poruku Paketa proširenja za 2025. godinu te pozivaju Vijeće EU, Europsku komisiju i visoku predstavnicu EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaju Kallas da osiguraju da se proširenje temelji na zaslugama, te da bude transparentno i kredibilno, i da održe zamah u procesu pristupanja vodećih zemalja kandidata, ne gubeći iz vida ostale kandidate.