Svi koji redovno uzimaju ibuprofen, naproksen ili aspirin trebali bi obratiti pažnju na oštro upozorenje koje je izdao ljekar britanskog NHS-a, naglašavajući da dugotrajna upotreba ovih lijekova može izazvati ozbiljne nuspojave. Prema pisanju portala Mirror, ljudi moraju biti svjesni da ovi često korišteni lijekovi, ako se uzimaju nekontrolisano i bez nadzora, mogu dovesti do čireva i opasnog krvarenja.

Dr. Mark Porter, ljekar opće prakse, za The Times je istakao ozbiljnost situacije, pozivajući se na podatke koji pokazuju razmjere problema.

Dr. Porter je objavio zabrinjavajuće podatke:

"Krvarenje iz želuca i gornjeg dijela probavnog sistema ozbiljno je stanje koje, prema reviziji tima sa Univerziteta u Oxfordu, godišnje rezultira najmanje 60.000 bolničkih prijema. Otprilike jedna od deset osoba pogođenih ovim stanjem nikada se ne vrati kući."

Studija objavljena u časopisu Gut, koja je analizirala podatke od 2007. do 2022. godine, pokazala je da je veliki broj pacijenata koji su doživjeli krvarenje uzimao lijekove na recept ili slobodno dostupne lijekove koji su mogli izazvati ili pogoršati problem.

"Gotovo polovina od 5.141 pacijenta analiziranog u reviziji uzimala je neki oblik lijeka koji pogoršava krvarenje, poput niske doze aspirina, klopidogrela ili antikoagulanasa varfarina i apiksabana. Jedan od 14 pacijenata uzimao je nesteroidni protuupalni lijek (NSPUL) – poput ibuprofena, naproksena ili standardne doze aspirina – koji se koriste za liječenje bola i artritisa, a mogu izazvati čireve i krvarenje", pojasnio je dr. Porter.

Više od problema sa želucem

Dok su mnogi svjesni rizika od krvarenja kod lijekova za razrjeđivanje krvi, dr. Porter ističe da premalo ljudi razumije koliko opasni mogu biti nesteroidni protuupalni lijekovi.

"NSPUL lijekovi odgovorni su za približno trećinu svih bolničkih prijema uzrokovanih nuspojavama lijekova, što zauzvrat čini oko petinu svih bolničkih kreveta. I ne radi se samo o krvarenju iz probavnog sistema – ovi lijekovi mogu izazvati srčane udare, moždane udare i oštećenje bubrega", upozorava on.

Mehanizam djelovanja koji ublažava bolove (inhibicija prostaglandina) istovremeno slabi prirodnu zaštitu želuca od želučane kiseline, što dovodi do iritacije, čireva, krvarenja, pa čak i perforacije.

Ko je u najvećem riziku?

Iako je rizik za većinu ljudi mali, dr. Porter ističe da određene grupe trebaju biti posebno oprezne. Ljekari često uz ove lijekove propisuju i lijekove za zaštitu želuca (poput omeprazola), ali oni smanjuju rizik, ali ga ne uklanjaju u potpunosti.

Posebno oprezni trebaju biti:

• Svi koji uzimaju niske doze aspirina ili antikoagulanse (varfarin, apiksaban)
• Osobe sklone probavnim smetnjama, žgaravici ili s historijom čira na želucu ili dvanaesniku
• Osobe sa zatajenjem srca ili hroničnom bubrežnom bolešću
• Svi stariji od 65 godina koji ne uzimaju lijekove za zaštitu želuca

Šta koristiti i na šta paziti?

Dr. Porter savjetuje izbjegavanje aspirina, osim ako ga je ljekar izričito preporučio. "Ako imate glavobolju ili bol u koljenu, paracetamol je vjerovatno sigurnija opcija od ibuprofena. Povremeni unos NSPUL lijekova vjerovatno neće naštetiti ako ne spadate u rizične grupe. Međutim, ako lijek protiv bolova trebate uzimati redovno, obavezno se posavjetujte sa ljekarom."

Rani znakovi problema

Dok povraćanje krvi niko ne može ignorisati, raniji znak sporijeg krvarenja iz gornjeg dijela probavnog sistema – crna stolica nalik katranu (melena) – ponekad može proći nezapaženo. "Ako primijetite ovo stanje, odmah potražite pomoć", upozorava dr. Porter.