Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je svom kolumbijskom kolegi Gustavu Petru, rekavši mu da će "biti sljedeći", dok traži svrgavanje venecuelanskog predsjednika Nicolása Madura.

"Bio je prilično neprijateljski raspoložen prema Sjedinjenim Američkim Državama. Nisam mnogo razmišljao o tome. Imat će velikih problema ako se ne opameti. Kolumbija proizvodi mnogo droge", rekao je Trump kao odgovor na pitanje planira li razgovarati s Petrom.

"Imaju tvornice gdje proizvode kokain, kao što znate, i prodaju ga izravno u Sjedinjene Američke Države. Zato je bolje da se opameti, ili će biti sljedeći. Uskoro će biti sljedeći. Nadam se da sluša. Bit će sljedeći", dodao je.

Trumpov poziv na Madurovu smjenu

Trump mjesecima traži Madurovu smjenu i više puta je napadao Petra, za kojeg tvrdi da je "ilegalni diler droge".

Današnja izjava je najeksplicitniji Trumpov poziv da se Petro suoči s akcijom SAD-a ukoliko ne poduzme određene korake u vezi s Trumpovim optužbama.

Petrova reakcija na optužbe

Petro tvrdi da su optužbe za trgovinu drogom protiv njegove zemlje neosnovane, tvrdeći da je njegova država ugrožena unatoč gubicima koje Kolumbijci godinama trpe u ratu protiv droge.

Petro je rekao da su Trumpove akcije u regijama motivirane željom da kontrolira zalihe nafte, a ne borbom protiv protoka ilegalnih droga.

"(Nafta) je u srži problema", rekao je prošlog utorka, dodajući da Trump "ne razmišlja o demokratizaciji Venecuele, a kamoli o trgovini narkoticima".

Zapljena tankera i vojne operacije

Trump je potvrdio da je njegova administracija zaplijenila tanker s naftom kod obale Venecuele, akcija koja će gotovo sigurno pogoršati već ozbiljne napetosti s Caracasom.

SAD je posljednjih mjeseci proširio vojne operacije širom Latinske Amerike, rasporedivši marince, ratne brodove, borbene avione, bombardere, podmornice i dronove, tvrdeći da je cilj borba protiv trgovine drogom, ciljajući "narkoterorističke" organizacije i njihova plovila.

SAD je već izveo 22 poznata napada na navodno "narkoteroristička" pomorska plovila, ubivši 87 ljudi od početka napada u Karipskom moru i u istočnom Tihom okeanu početkom septembra.

Petro se glasno protivio američkim akcijama, koje su naišle na veliki broj kritičara i kod kuće, a zastupnici iz obje stranke doveli su u pitanje njihovu zakonitost.