Njemačka ima za cilj izgraditi najjaču evropsku vojsku. Prije tridesetak godina evropske su zemlje strahovale da bi ponovno ujedinjenje Njemačke moglo stvoriti premoćnu silu. Danas, u kontekstu sve veće američke pasivnosti u evropskoj odbrani, njemačko ulaganje u vojsku percipira se kao oslonac za sigurnost kontinenta.

Zeitenwende, promjena njemačke paradigme

Ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022. promijenila je temelje njemačke sigurnosne politike. "Zeitenwende" je postala ključna riječ za razumijevanje zaokreta koji je Njemačku odveo prema cilju da izgradi najsnažniju vojsku u Europi.

U govoru u Bundestagu 27. februara 2022. tadašnji kancelar Olaf Scholz taj je pojam upotrijebio za opis "historijske prekretnice", najavljujući raskid s politikom oslanjanja na trgovinu s Moskvom i otvaranje izvanbudžetskog fonda od 100 milijardi eura za modernizaciju vojske, poznate kao Bundeswehr.

"Dopuštamo li Putinu da vrati vrijeme u devetnaesto stoljeće i doba velikih sila? Ili imamo snage držati ratne huškače poput Putina pod kontrolom? To zahtijeva vlastitu snagu", rekao je Scholz.

Scholzov govor dobro je prihvatila većina njemačkih i međunarodnih političara, a podržao ga je i vođa opozicije Friedrich Merz, sadašnji kancelar Njemačke. "Njemačka je na putu da izgradi najjaču konvencionalnu vojsku Evrope, kako to naši partneri i očekuju s obzirom na našu veličinu, ekonomsku snagu i geografski položaj", rekao je Merz ove godine.

Bundeswehr je godinama bio očajan

Sve se to događa u trenutku kada administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa inzistira da Europa preuzme veću odgovornost za vlastitu odbranu, a obavještajci upozoravaju da Rusija može testirati NATO-ove granice već do 2029. godine.

Bundeswehr je desetljećima funkcionirao s premalim budžetom i kapacitetima nedovoljnim za vođenje modernog rata. Vojska se s 500.000 vojnika u 1980-ima smanjila na samo 178.000 do 2010. Njemačka je smanjila opremu svojih teških vojnih divizija namijenjenih teritorijalnoj odbrani za čak 80 do 90 posto, navodi The Spectator. The Spectator piše da su zalihe municije do 2019. godine bile toliko niske da bi Bundeswehru ponestalo metaka nakon dva do tri dana ozbiljnih borbi.

Kada su se njemački vojnici prije desetak godina pridružili saveznicima na vojnoj vježbi u Norveškoj, trebali su demonstrirati moć elitnih NATO snaga za brzi odgovor. Vježba se pretvorila u farsu jer su njemačke trupe, zbog katastrofalne opremljenosti, na svojim oklopnim transporterima umjesto strojnica morale montirati drške metli obojene u crno.

Taj sramotni incident, koji je Berlin pokušao zataškati, postao je simbol njemačkog zanemarivanja vojske, piše The Telegraph.

Ogromna ulaganja

Njemački parlament je u septembru 2025. odobrio odbrambeni budžet od 62 milijarde eura, što je za oko 10 milijardi više nego 2024. Osim toga, planirano je i dodatnih 24 milijarde eura iz posebnog fonda, što ukupnu vojnu potrošnju podiže na više od 86 milijardi eura. Njemački ministar odbrane Boris Pistorius izjavio je u novembru da će Njemačka do 2029. povećati svoje odbrambene izdatke na oko 3,05% BDP-a, piše Reuters.

Presudna je bila ustavna reforma u martu 2025. Njemačka ima "Schuldenbremse", ustavnu normu koja ograničava javni dug. Merz je uspio dobiti većinu za ustavni amandman kojim se rashodi za odbranu iznad 1 posto BDP-a izuzimaju iz ograničenja ove ustavne norme. Time je odbrana djelomično oslobođena fiskalnih kočnica, što Njemačkoj omogućava mnogo veće zaduživanje za vojnu industriju nego prije.

Ovo je popis želja

Politico je imao uvid u interne dokumente njemačke vlade. Opsežan popis želja, raspoređen na 39 stranica, predviđa nabave u vrijednosti od čak 377 milijardi eura za kopnene snage, avijaciju, mornaricu, svemirske i kibernetičke sposobnosti..

Dokumenti otkrivaju da Bundeswehr planira pokrenuti oko 320 novih projekata nabavke oružja i opreme. Od toga, za 178 projekata već je naveden potencijalni izvođač, dok su ostali "još uvijek otvoreni", što pokazuje da je velik dio plana još u ranoj fazi. Dokument predviđa isporuku ukupno 687 vozila Puma do 2035. godine. U području protivzračne odbrane planirana je nabava 561 sistema kratkog dometa Skyranger 30, uz milione komada municije.

Jedan od politički najosjetljivijih planova je potencijalna nabavka dodatnih 15 borbenih aviona F-35 američke tvrtke Lockheed Martin, vrijednih oko 2,5 milijardi eura. Bundeswehr također planira kupiti 400 krstarećih projektila Tomahawk Block Vb za 1,15 milijardi eura te tri lansera Typhon, što bi Njemačkoj osiguralo domet od 2000 kilometara.

Ljudi baš ne bi ratovali

Njemačka ima finansijske i industrijske resurse da postane dominantna sila, no suočava se s ograničenjima u ljudstvu. Bundestag je prije sedmicu dana odobrio ponovno uvođenje djelomične vojne obaveze. Prema novom zakonu vojna obaveza bi se temeljila na dobrovoljnoj osnovi. U slučaju da se u pojedinim godištima ne javi dovoljno regruta, Bundestag bi mogao kratkoročno uvesti tzv. vojnu obavezu po potrebi.

Prema dogovoru na razini NATO-a, Njemačka se obvezala na 260.000 aktivnih vojnika u sastavu njemačke vojske. Trenutno u redovima Bundeswehra služi 185.000 vojnika.

No tokom rasprave u Bundestagu širom Njemačke su održani protesti protiv ponovnog uvođenja vojnog roka. Protesti, na kojima su se uglavnom okupili učenici srednjih škola, održani su pod sloganom "Mi ne želimo biti topovsko meso".

Njemačka će imati dostatno osoblje tek u 2030-ima

Minna Ålander, suradnica u Evropskom programu londonskog think tanka Chatham House, vjeruje da Njemačka ima potencijal igrati ključnu ulogu u konvencionalnoj odbrani Evrope, s obzirom na svoj centralni geografski položaj.

"Ako se planovi za postizanje novog broja osoblja ostvare, to će biti sjajno za Europu, ali to će vjerovatno biti negdje u 2030-ima", rekla je za CNN. "Moja je zabrinutost da bi, ako se skeptičnom stanovništvu nametne obavezna vojna služba, to moglo gurnuti više mladih ljudi prema ekstremnoj desnici i ekstremnoj ljevici", dodaje.

Prema podacima parlamentarne povjerenice Eve Högl, kod nižih činova oko 28% mjesta je nepopunjeno. Nedostaje i gotovo 20% potrebnih oficira, donosi Deutsche Welle.

Sve i da udvostruči broj vojnika, Njemačka nema trenutno niti prikladnu infrastrukturu. Högl godinama upozorava da su kasarne i osnovna infrastruktura u katastrofalnom stanju. "Bundeswehr i dalje ima premalo svega", rekla je u zadnjem izvještaju Bundestagu.