Zajednički američko-europski mirovni plan, osmišljen kako bi odvratio buduće ruske napade na Ukrajinu, predviđa jačanje ukrajinske vojske, raspoređivanje europskih snaga unutar zemlje te pojačano korištenje američkih obavještajnih podataka. Cilj ovih sigurnosnih jamstava je poslužiti kao temelj za širi sporazum o prekidu vatre, ali i uvjeriti Ukrajinu da pristane na teritorijalne ustupke i odustane od formalnog članstva u NATO-u, piše The New York Times, pozivajući se na dužnosnike upoznate s prijedlogom.

Napredak na pregovorima u Berlinu

Tokom protekla dva dana, američki i europski diplomati sastali su se s ukrajinskim vodstvom u Berlinu i uglavnom odobrili dva dokumenta koja ocrtavaju spomenute garancije. Na sastancima su sudjelovali visoki dužnosnici iz desetak europskih zemalja, uključujući Francusku, Njemačku, Italiju i Veliku Britaniju.

"Vidimo stvaran i konkretan napredak", izjavila je u utorak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. "Taj napredak omogućen je zahvaljujući usklađenosti između Ukrajine, Europe i Sjedinjenih Država."

Rusija ostaje ključna prepreka

Ipak, sveobuhvatni prekid vatre za sada se čini nedostižnim, prvenstveno zato što Rusija nije uključena u ove pregovore. Svaki dogovor o prekidu borbi zahtijevao bi značajne ustupke ili od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog ili od ruskog predsjednika Vladimira Putina. Dok Zelenski izražava zabrinutost zbog američkih prijedloga, posebno u vezi s teritorijalnim ustupcima, Putin nije pokazao nikakvu fleksibilnost.

Ruski zamjenik ministra vanjskih poslova, Sergej Rjabkov, rekao je jučer da njegova vlada ostaje čvrsta u zahtjevu da Ukrajina preda dio regije Donbas koji Rusija nije osvojila te da neće prihvatiti prisutnost snaga zemalja NATO-a u Ukrajini.

Unatoč tome, američki dužnosnici izrazili su optimizam, vjerujući da će Putin na kraju prihvatiti prisutnost europskih snaga u Ukrajini koje ne djeluju pod zastavom NATO-a. Ipak, neki europski čelnici ostaju oprezni.

"Zvučalo je vrlo obećavajuće, u usporedbi s prethodnim izjavama, da su Amerikanci spremni dati jamstva - ali bilo bi pretjerano reći da znamo sve o konkretnim detaljima", rekao je poljski premijer Donald Tusk.

Šta stoji u sigurnosnim jamstvima?

Prema dužnosnicima, sigurnosni dokumenti dogovoreni su tijekom više od osam sati intenzivnih rasprava u Berlinu. Jedan od dokumenata iznosi široka načela i predstavlja obvezu sličnu jamstvu članka 5. NATO-a, prema kojem se sve članice obavezuju pomoći napadnutoj naciji.

Drugi dio sporazuma, opisan kao "vojno-operativni dokument", pruža detaljnije informacije. U njemu se objašnjava kako bi američke i europske snage surađivale s ukrajinskom vojskom kako bi osigurale da Rusija ponovno ne pokuša zauzeti ukrajinski teritorij.

Podjela uloga: Vojska i obavještajni podaci

Prvi prioritet plana je povećanje ukrajinske vojske na "mirnodopsku razinu" od 800.000 vojnika, uz moderniziranu obuku i opremu, što bi služilo kao snažno sredstvo odvraćanja. Tokom rata, vojska je narasla na gotovo 900.000 pripadnika.

Dokument također iznosi detalje o europskim vojnim snagama koje bi djelovale unutar Ukrajine kako bi osiguravale zračni prostor i mora. Očekuje se da će te snage biti stacionirane u zapadnoj Ukrajini, daleko od bilo koje linije prekida vatre.

"Svaka zemlja već razumije svoju ulogu ili svoj opseg opskrbe", rekao je Zelenski u utorak. "Neki su spremni pružiti samo obavještajne podatke, drugi su spremni pružiti snage u Ukrajini - vojnike na terenu. To imamo u dokumentu."

S druge strane, američki predsjednik Trump više je puta isključio slanje američkih snaga. Umjesto toga, operativni dokument detaljno opisuje kako bi Sjedinjene Države koristile svoje obavještajne sustave za praćenje prekida vatre, otkrivanje ruskih aktivnosti i provjeru usklađenosti s dogovorom.

Strah od novog Budimpeštanskog sporazuma

Jedna od glavnih briga predsjednika Zelenskog jest strah da će nova sigurnosna jamstva propasti, slično sporazumu iz 1994. poznatom kao Budimpeštanski sporazum. Tim je sporazumom Ukrajina dobila sigurnosna jamstva u zamjenu za odricanje od nuklearnog oružja, no Rusija ga je prekršila invazijama 2014. i 2022. godine, bez značajnije vojne reakcije ostalih potpisnica.

Američki i europski dužnosnici uvjeravaju da će novo sigurnosno jamstvo biti pravno obvezujuće. Prema njihovim riječima, Trump je pristao podnijeti ga američkom Senatu na ratifikaciju.

Zelenski je u utorak izjavio kako očekuje da će dokumenti biti finalizirani idućih dana, nakon čega će ih američki dužnosnici prenijeti Rusiji, a potom se ponovno sastati s ukrajinskim pregovaračima, moguće već ovog vikenda.