Sjedinjene Američke Države, evropski saveznici i Ukrajina postigli su načelni dogovor o novom paketu sigurnosnih garancija s ciljem odvraćanja Rusije od buduće agresije, gotovo četiri godine nakon početka invazije na Ukrajinu. 

Detalji plana, koji američki zvaničnici opisuju kao „platinasti standard“, predstavljeni su nakon dvodnevnih pregovora održanih u Berlinu.

Prema dostupnim informacijama, Washington namjerava da sporazum uputi na ratifikaciju u američki Senat, čime bi on postao pravno obavezujući. Model je sličan bilateralnim odbrambenim sporazumima koje SAD ima s Japanom i Južnom Korejom, ali bez raspoređivanja američkih vojnika na teritoriji Ukrajine. Umjesto toga, u početnoj fazi bila bi formirana misija pod vodstvom SAD-a, zadužena za nadzor prekida vatre i rješavanje eventualnih sporova prije nego što prerastu u oružani sukob.

Ako bi Rusija prekršila primirje i ponovo pokrenula vojnu ofanzivu, američki odgovor, prema diplomatskim izvorima, bio bi fokusiran na upotrebu zračne sile. U tom scenariju, borbeni avioni F-35, krstareće rakete Tomahawk ili slični sistemi, raspoređeni na teritoriji NATO-a, mogli bi biti korišteni za udare na ruske vojne ciljeve. Naglašava se da se preventivni napadi smatraju malo vjerovatnim, te da bi vojna reakcija uslijedila tek nakon jasnog utvrđivanja ruske odgovornosti za eskalaciju.

Evropski saveznici, predvođeni Velikom Britanijom i Francuskom, ponudili su dodatni doprinos kroz formiranje multinacionalnih snaga čija bi uloga bila obuka poslijeratne ukrajinske vojske, nadzor zračnog prostora i osiguranje ključnih pomorskih pravaca u Crnom moru. U zajedničkoj izjavi evropskih lidera navedeno je da bi te snage pomagale u obnovi ukrajinskih oružanih kapaciteta i jačanju ukupne sigurnosti, uključujući i djelovanje unutar same Ukrajine.

Kijev je mjesecima insistirao na snažnoj ulozi SAD-a u sigurnosnim garancijama, koje sada predviđaju obnovu ukrajinske vojske u ono što se opisuje kao „čelični jež“ – oružane snage sposobne da odvrate svakog budućeg agresora. Glavni sekretar NATO-a Mark Rutte poručio je da je Ukrajina „prva linija odbrane“ i da njene oružane snage moraju ostati dovoljno snažne da se suprotstave mogućoj ruskoj prijetnji, kako sada tako i u budućnosti.

Iako su prijedlozi dočekani s odobravanjem u Kijevu i evropskim prijestolnicama, ostaje otvoreno pitanje hoće li Moskva prihvatiti sporazum koji po svojim efektima podsjeća na član 5 NATO-a. Dalji razgovori najavljeni su za naredne dane, dok evropski zvaničnici izražavaju sumnju da će Vladimir Putin pristati na ovakva sigurnosna rješenja, koja predstavljaju ozbiljnu prepreku njegovim strateškim planovima.