Dogodilo se nezamislivo. SAD je evropski protivnik. Oštra, duboka izdaja sadržana u strategiji nacionalne sigurnosti Trumpove administracije trebala bi zaustaviti svako daljnje poricanje i oklijevanje u evropskim glavnim gradovima. Poticanje "otpora protiv trenutnog smjera Evrope u evropskim nacijama" sada je deklarirana politika Washingtona, piše Johnny Ryan za The Guardian.

Ali unutar ove nesreće postoji tračak nade. Evropa će se boriti ili će propasti. Dobra vijest je da Evropa drži jake karte.

Američka opklada na umjetnu inteligenciju sada je toliko gigantska da je mirovina svakog MAGA glasača vezana uz nesigurno preživljavanje balona. Ulaganja u umjetnu inteligenciju sada konkuriraju potrošnji kao primarni kreator američkog ekonomskog rasta. Činila su gotovo sav (92%) rast BDP-a u prvoj polovini ove godine. Bez nje, američki BDP porastao je samo 0,1%. Uprkos Trumpovom poziranju, on se nalazi na klimavom ekonomskom tlu.

Trumpova politička koalicija je također klimava. U julu i ponovno ovog mjeseca nije uspio prisiliti republikance u Senatu da usvoje njegov zakon o moratoriju na umjetnu inteligenciju, koji bi spriječio države da same donose zakone o umjetnoj inteligenciji.

Krilo pokreta MAGA kojem pripada Steve Bannon strahuje da će umjetna inteligencija masovno istisnuti radnike i zgroženo je onim čemu su djeca izložena na digitalnim platformama. Simpatizeri MAGA pokreta posebno ne vjeruju političkoj moći velikih tehnoloških kompanija. Tehnologija je opasna tema za Trumpa.

Ursula von der Leyen (Foto: Frederick Florin/Afp)

Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, ima dvije karte koje bi mogle rasprsnuti mjehur umjetne inteligencije. Ako to učini, Trumpovo predsjedništvo bit će bačeno u krizu.

Prvo, nizozemska kompanija ASML ima globalni monopol na strojeve za jetkanje mikročipova koji koriste svjetlost za rezbarenje uzoraka na siliciju.Ovi strojevi su ključni za Nvidiju, diva u području mikročipova umjetne inteligencije koji je sada najvrjednija kompanija na svijetu.

ASML je jedna od najvrjednijih evropskih kompanija, a evropske banke i privatni kapital također ulažu u umjetnu inteligenciju.

Uskraćivanje ovih strojeva za nagrizanje silicija bilo bi teško za Evropu i izuzetno bolno za nizozemsku privredu. Ali bilo bi puno bolnije za Trumpa.

Američka grozničava ulaganja u umjetnu inteligenciju i informacione centre na koje se oslanja naići će na propast ako evropske kontrole izvoza uspore ili zaustave izvoz u SAD – i na Tajvan, gdje Nvidia proizvodi svoje najnaprednije čipove. Pomoću ove poluge Evropa ima sredstva da odluči hoće li se i za koliko američku ekonomiju širiti ili smanjivati.

Drugo, i puno lakše za Evropu, jest provedba dugo zanemarivanih pravila EU o podacima protiv velikih američkih tehnoloških kompanija. Povjerljivi korporativni dokumenti objavljeni u američkim parnicama pokazuju koliko kompanije poput Googlea mogu biti ranjive na provedbu osnovnih pravila o podacima.

U međuvremenu, Meta nije mogla reći američkom sudu što njeni interni sistemi rade s vašim podacima, ko im može pristupiti ili u koju svrhu.

Ova besplatna dostupnost podataka omogućuje velikim tehnološkim kompanijama da treniraju svoje AI modele na golemoj količini podataka, ali to je ilegalno u Evropi, gdje se od kompanija traži da pažljivo kontroliraju i odgovaraju za način na koji koriste lične podatke. Sve što Bruxelles treba učiniti jest obračunati se s Irskom, koja je godinama bila divlji zapad slabe provedbe podataka, a posljedice će se osjetiti i drugdje.

Kad bi EU imala hrabrosti primijeniti ovaj pritisak, ove američke tehnološke kompanije morale bi obnoviti svoje tehnologije od temelja kako bi ispravno rukovale podacima. Također bi morale reći investitorima da je njihovim AI alatima zabranjen pristup vrijednom evropskom tržištu dok se ne pridržavaju propisa. AI balon vjerovatno neće preživjeti ovaj dvostruki šok.

MAGA glasači nisu glasali za gubitak svojih sloboda i ustavnih prava, a sve autoritativniji Trump koji ne može osigurati ekonomsku stabilnost zbog bliskosti s ocrnjenom tehnološkom industrijom vjerovatno će biti izrazito nepopularan na međuizborima 2026. godine.

Ravnoteža rizika sada zahtijeva da evropski lideri osakate Trumpa. Iz godine poniznog klečanja pred Trumpom naučili su da mu takvo ponašanje samo olakšava da ih stavi u drugi plan. Razlozi za oprez nestaju.

Ekstremna reakcija lidera Mage na relativno malu kaznu od 120 miliona eura koju je EK nedavno nametnula X-u pokazuje da ih ublažavanje udaraca neće smiriti. Trumpov "plan od 28 tačaka" za Ukrajinu raspršio je svaku iluziju da bi evropski ustupci osigurali povratak američkoj vojnoj obavezi.

Luiz Inacio Lula da Silva (Foto: Sergio Lima/Afp)

S obzirom na to da je demokratija sada eksplicitno ugrožena, Evropa se mora pridružiti Indiji, Brazilu i Kini u suprotstavljanju Trumpu.

Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva primjer je kako to učiniti. Bio je dostojanstven i odlučan suočen s Trumpovim maltretiranjem.

U samo jednom mjesecu, u septembru, u otvorenom pismu Trumpu proglasio je da se o demokratiji i suverenitetu njegove zemlje ne može pregovarati, suprotstavio se Trumpovim carinama vlastitim i donio novi zakon kojim se digitalne platforme prisiljavaju da zaštite djecu u Brazilu od seksualnog uznemiravanja i drugih online šteta.

Zatim je retorički napao Trumpa u govoru na Općoj skupštini UN-a neposredno prije nego što je Trump došao na red da govori. Zbog Lulinog odbijanja da se uplaši, Trump je odmah ublažio ton. Sada se očekuju niže carine nakon pregovora između dvojice lidera.

Trump je ranije u decembru rekao da misli da su evropski lideri slabi. Ne vjeruje da će braniti slobode Europljana i njihovu teško stečenu demokratiju od njega. Zasad, odgovor evropskih lidera dokazuje da je u pravu. Ali ono što Trump još ne razumije jest da von der Leyen drži američku privredu i njegovo predsjedništvo u svojim rukama. Mora imati hrabrosti ići u potpunosti dalje od svih prethodnih normi svog ponašanja. Drugim riječima, ako uhvati Trumpa tamo gdje ga boli, Europa će dobiti ovu bitku, piše Johnny Ryan za The Guardian.