Ukrajinski zvaničnici su odahnuli nakon što su se evropski lideri dogovorili o zajmu od 105 milijardi dolara kojim će se osigurati finansiranje zemlje, pokriti velik dio budžetskih potreba Kijeva u sljedeće dvije godine i pomoći održavanju ratnih napora protiv Rusije.

“Ukrajina je dobila garancije finansijske sigurnosti za nadolazeće godine”, napisao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u objavi na društvenim mrežama. Dan ranije, dok su u Bruxellesu trajali napeti pregovori o zajmu, upozorio je da bi Ukrajina bez tog novca bila prisiljena znatno smanjiti domaću proizvodnju dronova, čime bi se ozbiljno oslabila njena sposobnost suprotstavljanja ruskim napadima.

Neki ukrajinski zastupnici izrazili su žaljenje zbog toga što Evropa nije prihvatila prvotni prijedlog da se zamrznuta ruska imovina iskoristi kao garancije za zajam, opciju koju je Kijev mjesecima zagovarao uz obrazloženje da Moskva mora platiti za razaranja koja je prouzročila. Kako se tom potezu usprotivilo više evropskih lidera, Evropska unija ipak je odlučila koristiti vlastiti budžet kao garanciju.

Jasna poruka Putinu

Za Ukrajinu je, međutim, važnije da je novac osiguran nego odakle dolazi, piše New York Times. Kijev se suočava s budžetskom krizom i dubokom neizvjesnošću oko toga koliko dugo može održavati ratne napore. Beskamatni zajam, koji će pokriti oko dvije trećine finansijskih potreba zemlje u sljedeće dvije godine, uvelike rješava oba problema.

Istodobno, zajam jača pregovaračku poziciju Ukrajine u aktualnim mirovnim razgovorima jer slabi argument Moskve da Kijevu ponestaje resursa i da bi trebao pristati na dogovor već sada. Zelenski je rekao da će ukrajinski pregovarači u petak i subotu boraviti u Sjedinjenim Državama kako bi nastavili razgovore.

“To značajno jača našu pregovaračku poziciju i šalje poruku Putinu, koji je bio uvjeren da će Ukrajina ostati sama i da će je moći iscrpiti do kraja”, rekao je Viktor Taran, ukrajinski politolog i major Oružanih snaga Ukrajine. To je bilo vidljivo i u Putinovu govoru na redovitoj godišnjoj konferenciji za novinare.

Prebacivanje krivnje

Njegov nastup pokazuje klasične znakove nelagode: istodobno prijeti eskalacijom, umanjuje učinak ukrajinskih udara i iskazuje spremnost na pregovore. Napad ukrajinskih dronova na ruski tanker u Sredozemlju, prvi takav udar više od 1600 kilometara od fronta, dočekao je dramatičnim upozorenjima o “velikom međunarodnom sukobu”, što je jasan znak da Moskva gubi kontrolu nad geografijom rata.

Istodobno, insistiranje na tvrdnji da Rusija “nije započela rat”, opsesivno prebacivanje krivnje na NATO i Europsku uniju te ponavljanje navoda o masovnom interesu Rusa za vojsku djeluju kao pokušaj prikrivanja činjenice da je evropska financijska injekcija Ukrajini upravo srušila njegovu ključnu strategiju iscrpljivanja Kijeva.

Rat nije lokaliziran

Putin tako svjesno ili nesvjesno priznaje da rat više nije lokaliziran, da Ukrajina može udariti daleko od fronta i da Evropa, unatoč unutarnjim podjelama i bez pomoći Sjedinjenih Država, ima kapacitete držati Ukrajinu finansijski i vojno na životu još godinama.

Još nije jasno kada će Ukrajina početi primati evropski novac, ali zemlji je potreban vrlo brzo kako bi pokrila budžetski manjak koji će se otvoriti na proljeće. Ukrajinski budžet za sljedeću godinu predviđa manjak od 42 milijarde dolara.

Oko polovine tog iznosa već je pokriveno obećanom finansijskom pomoći Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke, Evropske unije i drugih zapadnih zemalja. Preostali dio, međutim, do odobrenja novog europskog zajma još nije bio osiguran.

Problemi s plaćama i penzijama

Ukrajina ima i dodatne vojne potrebe koje nisu uključene u službeni proračun. Dok budžet predviđa 66 milijardi dolara vojnih izdataka sljedeće godine, ukrajinski think tank KSE Institute procjenjuje da će za odbranu biti potrebno oko 100 milijardi dolara. Ukrajinsko ministarstvo odbrane navodi da će stvarne potrebe iznositi najmanje 120 milijardi dolara.

Bez zajma, Ukrajina bi od proljeća bila prisiljena odgađati plaćanja i smanjivati potrošnju u drugoj polovini sljedeće godine, rekla je Natalija Šapoval, direktorica KSE Institutea. Prema njenoj procjeni, Kijev bi morao rezati između 25 i 30 posto planiranih rashoda.

Rezovi bi pogodili vojsku, na što je upozoravao i Zelenski, ali i izdatke poput penzija i plaća državnih službenika, koji se u cijelosti finansiraju iz inozemne pomoći. Ukrajina sve svoje budžetske prihode usmjerava na finansiranje odbrane.

Neće pokriti baš sve potrebe

Ukrajina je i prije osjećala posljedice kašnjenja finansijske pomoći. Prošle godine, dok je američki Kongres mjesecima blokirao paket finansijske i vojne pomoći vrijedan 60 milijardi dolara, zemlja je bila prisiljena preusmjeravati sredstva namijenjena plaćama vojnika na kupovinu oružja i municije. Neizvjesnost oko toga hoće li dobiti novac potreban za nabavu naoružanja dodatno je poremetila planiranje ratnih operacija, rekli su ukrajinski zvaničnici.

Na kraju je Ukrajina bila prisiljena znatno povećati poreze kako bi finansirala vojsku, čime je dodatno opteretila stanovništvo već osiromašeno ratom. “Čini se da je katastrofa izbjegnuta”, rekao je Danilo Hetmancev, zastupnik iz stranke predsjednika Zelenskog i predsjednik parlamentarnog odbora za finansije, poreze i carinsku politiku.

Zajam od 105 milijardi dolara ipak neće pokriti sve finansijske potrebe Ukrajine u sljedeće dvije godine, koje Europska unija procjenjuje na 135,7 milijardi dolara za vojne i nevojne izdatke. No osiguravanje velikog dijela budžetskih sredstava trebalo bi Ukrajini pomoći u osiguravanju dodatne pomoći drugih institucija, poput Međunarodnog monetarnog fonda, koji razmatra dodatnih 8 milijardi dolara zajmova za razdoblje od 2026. do 2029. godine.