Kina proširuje i modernizira svoj arsenal brže nego bilo koja druga nuklearno naoružana sila. Peking je izvještaje o vojnom jačanju opisao kao pokušaje da se "okleveta i ocrni Kina te namjerno obmane međunarodna zajednica".

Prošlog mjeseca američki predsjednik Donald Trump rekao je da možda radi na planu denuklearizacije s Kinom i Rusijom. Međutim, u nacrtu izvještaja Pentagona, u koji je Reuters imao uvid, navodi se da Peking ne djeluje zainteresirano.

"Ne vidimo nikakvu spremnost Pekinga da se upusti u takve mjere ili u sveobuhvatnije razgovore o kontroli naoružanja", stoji u izvještaju.

Posebno se navodi da je Kina vjerovatno smjestila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila DF-31 na čvrsto gorivo u silosima u blizini kineske granice s Mongolijom, najnovijim u nizu takvih lokacija. Pentagon je ranije izvijestio o postojanju tih polja, ali ne i o broju raspoređenih projektila.

Nacrt izvještaja Pentagona ne navodi moguće ciljeve novo raspoređenih projektila. Američki zvaničnici su napomenuli da se izvještaj može promijeniti prije nego što bude upućen zakonodavcima.

U izvještaju se navodi da se kineski arsenal nuklearnih bojevih glava 2024. godine i dalje kretao u rasponu nešto iznad 600, što odražava "sporiji tempo proizvodnje u poređenju s prethodnim godinama".

Međutim, dodaje se da je kinesko nuklearno širenje u toku te da je zemlja na putu da do 2030. godine ima više od 1.000 bojevih glava.

Kina je saopćila da se pridržava "nuklearne strategije samoodbrane i politike nekorištenja nuklearnog oružja kao prve".

Trump je rekao da želi da Sjedinjene Države ponovo započnu testiranje nuklearnog oružja, ali nije jasno u kojem obliku bi se to moglo odvijati.

Opsežni izvještaj Pentagona detaljno opisuje kinesko vojno jačanje i navodi da Kina očekuje da će biti u stanju da se bori i pobijedi u ratu protiv Tajvana do kraja 2027. godine.

Kina, koja Tajvan smatra dijelom svoje teritorije, nikada se nije odrekla upotrebe sile radi ponovnog ujedinjenja, kako ga zovu u Pekingu, s ostrvom.

Peking je, prema izvještaju, usavršavao svoje vojne opcije za zauzimanje Tajvana, dodajući da bi jedna od opcija mogla uključivati udare na udaljenosti od 1.500 do 2.000 nautičkih milja od Kine.

"U dovoljnom obimu, takvi udari mogli bi ozbiljno ugroziti i poremetiti prisustvo SAD-a u ili oko sukoba u azijsko-pacifičkoj regiji", dodaje se u izvještaju.