Većini ljudi se bar jednom tokom dana javi želja za nečim za grickanje, čak i kada su doručak i ručak bili obilni. Ponekad posežemo za užinom jer smo zaista gladni, a ponekad iz dosade, stresa ili navike.

Stručnjaci ističu da svakodnevni međuobroci nisu nužno loši i da čak mogu pomoći u sprječavanju prejedanja tokom glavnih obroka, čime se smanjuje opterećenje digestivnog sistema, prenosi Index.

Ipak, ključno je šta jedemo između obroka. Gastroenterolog dr Džejson Korenblit tvrdi da postoji jedna vrsta grickalica koju bi svi trebalo da prestanu da jedu.

„Kao gastroenterolog, grickalice od kojih bih volio da se ljudi udalje jesu visoko prerađeni čipsevi, posebno prženi čipsevi sa dugim spiskom sastojaka koji uključuju rafinisani skrob, industrijska ulja, vještačke arome, ‘sir u prahu’ i konzervanse“, rekao je za Parade.

Dodaje da su ovakve namirnice povezane sa lošijim zdravljem crijeva i upalnim procesima, naročito ako se konzumiraju svakodnevno.

Triša Pasriča, ljekarka i gastroenterolog, upozorava i na pića koja se često piju uz ovakve grickalice.

„Voljela bih da možemo da eliminišemo zaslađena pića“, navodi ona i dodaje da su takva pića prepoznata kao faktor rizika za rani razvoj raka debelog crijeva. Prema njenim riječima, kombinacija čipsa i gaziranih, zaslađenih napitaka dodatno opterećuje crijeva.

Kada je riječ o boljem izboru, gastroenterolog dr Pol Fojerstad preporučuje neprerađene grickalice bogate vlaknima. Kao primjer navodi orašaste plodove, bobičasto voće i grickalice na bazi mahunarki, poput humusa ili pečenih leblebija.

„Jogurt sa živim i aktivnim kulturama obezbjeđuje korisne bakterije koje mogu doprinijeti zdravlju crijeva i smanjenju upale“, ističe dr Korenblit.

„Lično u kancelariji držim teglu badema. Orašasti plodovi su bogati proteinima i vlaknima, pa pružaju osjećaj sitosti i hranljivosti“, zaključila je dr Pasriča.