ZADUŽIVANJE DO ISTREBLJENJA: Analiza usvajanja Dodikovog "rekordnog budžeta"

Usvajanje budžeta od 7,4 milijarde KM uz prateće odluke o zaduživanju ukazuje na to da se Republika Srpska nalazi u specifičnom ekonomskom ciklusu koji karakteriše „presipanje iz šupljeg u prazno“ kako bi se održala likvidnost.

  • Vijesti

  • Prije 2h  

  • 0

Na posljednjoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske usvojen je set ekonomskih zakona. Između ostalih, i budžet za narednu godinu, ali i zakoni o dugoročnom i kratkoročonom zaduživanju.

Iako je budžet rekordnih 7,4 milijarde maraka, spremna su i rekordna, ogromna, zaduženja jer stiže na naplatu i ništa manje rekordna isplata kredita.

Jaz između prihoda i obaveza

Iako je budžet nominalno rekordan, on je velikim dijelom rezultat inflacije (povećani prihodi od indirektnih poreza) i potrebe da se pokriju narasli troškovi plata i penzija. Međutim, pravi problem leži u servisiranju duga:

Značajan dio novog zaduženja neće ići u investicije ili razvoj, već direktno na otplatu starih kredita koji dospijevaju u 2024. i 2025. godini.

Kada rate kredita dosegnu kritičnu tačku u odnosu na izvorne prihode, manevarski prostor za socijalna davanja postaje sve uži.

Odluke o zaduživanju

NSRS je usvojila odluke koje omogućavaju vladi da se zaduži i na domaćem i na međunarodnom tržištu:

Dugoročno zaduživanje: Planirano je za kapitalne investicije, ali i za refinansiranje unutrašnjeg i spoljnog duga.

Kratkoročno zaduživanje: Služi za održavanje tekuće likvidnosti budžeta (isplate plata, socijalnih davanja) putem emisije trezorskih zapisa.

Cijena novca i tržišni uslovi

Najveći izazov za Republiku Srpsku u narednom periodu biće uslovi pod kojima će se zaduživati:

Zbog političke situacije i kreditnog rejtinga, kamatne stope na međunarodnom tržištu za RS su tradicionalno visoke.

Domaće banke postaju opreznije jer imaju limite izloženosti prema javnom sektoru, što vladu često primorava da traži alternativne (i skuplje) izvore finansiranja na berzama poput Beča ili Londona.

Šta to znači za građane?

Ovakva fiskalna politika stvara privid stabilnosti jer se obaveze (plate i penzije) isplaćuju na vrijeme, ali dugoročno opterećuje buduće generacije i smanjuje potencijal za realni privredni rast.

Napomena: Ključno pitanje za narednu godinu neće biti "koliki je budžet", već "po kojoj kamatnoj stopi ćemo dobiti novi novac" da taj budžet ostane održiv.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...