Upozorenje Volodimira Zelenskog da bi ruska invazija na Ukrajinu mogla prerasti u globalni rat više se ne doživljava kao političko pretjerivanje. Naprotiv, kraj 2025. godine razotkrio je koliko su međunarodni odnosi nestabilni, koliko su mehanizmi mira oslabljeni i koliko se rat vratio u središte globalne politike, piše Dnevno.hr.

Rat u Ukrajini, sada već u četvrtoj godini, postao je paradigma savremenog sukoba: iscrpljivanje, dronovi, hibridno ratovanje, informacione operacije i stalna prijetnja eskalacijom. Prema podacima Ujedinjenih naroda, u Ukrajini je poginulo oko 14.000 civila, dok su stvarne brojke vjerovatno znatno veće zbog ograničenog pristupa okupiranim teritorijama.

Ukrajina više nije izolovano ratište. Ona je postala čvorište globalnog nadmetanja velikih sila, gdje se testiraju strpljenje Zapada, izdržljivost Rusije i granice međunarodnog prava. Svaki novi raketni napad, svaka rasprava o dodatnom oružju ili primirju ima odjek daleko izvan istočne Evrope.

Volodimir Zelenski (Foto: Guliver)

Bliski istok i Afrika u plamenu

Istovremeno, Bliski istok je tokom 2025. godine eksplodirao razmjerama kakve nisu viđene vijekovima. Rat u Gazi prerastao je u jednu od najvećih humanitarnih katastrofa savremenog doba. Prema dostupnim podacima, poginulo je oko 70.000 Palestinaca, među kojima čak 30.000 žena i djece.

Gaza je postala simbol potpune devastacije, ali i nemoći međunarodne zajednice da zaustavi spiralu nasilja. Dok se velike sile spore oko rezolucija, na terenu nestaju čitave gradske četvrti, a civili ostaju bez ikakve zaštite. Ovaj rat dodatno je produbio globalne podjele i izazvao masovne proteste širom svijeta.

Treći veliki rat 2025. godine, iako znatno manje prisutan u medijima, možda je i najbrutalniji. Građanski rat u Sudanu prerastao je u humanitarnu katastrofu epskih razmjera. Procjene govore o oko 150.000 poginulih i čak 12 miliona raseljenih osoba. Dok Ukrajina i Gaza dominiraju naslovnicama, sudanski sukob odvija se gotovo u tišini, iako ima potencijal da destabilizira cijelu sjeveroistočnu Afriku.

Donald Trump (Foto:Guliver)

Slom međunarodnog poretka i upozorenje svijetu

Zajednički imenitelj sva tri rata jeste potpuni kolaps međunarodnih mehanizama za sprječavanje sukoba. Vijeće sigurnosti UN-a paralizirano je vetima, diplomatija često služi kao kulisa, a rat se ponovo doživljava kao legitimno sredstvo politike.

Zelenskijevo upozorenje o mogućem Trećem svjetskom ratu ne temelji se samo na ukrajinskom ratištu, već na činjenici da se ratovi međusobno hrane. Rusija, Iran, Sjedinjene Američke Države, Kina, Izrael i regionalne sile sve su dublje upletene u različite sukobe, stvarajući mrežu interesa iz koje je teško izaći bez eskalacije.

Napadi na energetske objekte, prijetnje nuklearnim oružjem, tenzije oko Tajvana i Južnog kineskog mora dodatno pojačavaju osjećaj da se svijet nalazi u stanju permanentne krize.

Evropa djeluje rastrgano između potrebe za sigurnošću i straha od direktnog sukoba s Rusijom. Naoružava se, ali bez jasne vizije dugoročne stabilnosti. Sjedinjene Američke Države balansiraju između podrške saveznicima i unutrašnjih političkih pritisaka, dok Kina pažljivo posmatra i priprema vlastite strateške poteze.

U sva tri rata civili su najveće žrtve. Brojke mrtvih i raseljenih nisu samo statistika, već dokaz sloma ideje da je svijet nakon Hladnog rata ušao u eru trajnog mira. Ratna 2025. godina ogolila je iluziju da su veliki sukobi stvar prošlosti. Naprotiv, oni su se vratili – tehnološki modernizovani, ali jednako brutalni u ljudskim posljedicama.

U tom kontekstu, upozorenje Volodimira Zelenskog ne zvuči kao prijetnja, već kao poziv na buđenje. Ako se postojeći ratovi ne zaustave, njihovo širenje više nije pitanje da li, nego kada. Godina 2025. ostaje upisana kao trenutak u kojem je svijet shvatio da stoji na ivici velikog rata, ali još uvijek nije skupio snagu da napravi korak unazad.