U roku od nekoliko sati nakon što su američki specijalci upali u Venezuelu i uhapsili tamošnjeg predsjednika Nicolása Madura, na drugom kraju svijeta oglašena je uzbuna. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić za nedjeljno jutro sazvao je hitnu sjednicu Savjeta za nacionalnu sigurnost, piše tportal.hr.

Tema nije bila službeno objavljena, no to je učinio sam Vučić na konferenciji za novinare koja je uslijedila kazavši da se razgovaralo 'o regionalnoj vojnoj i političkoj sigurnosti, o energetskoj e sigurnosti Srbije te o američkoj akciji na teritoriju Venezuele'.

Požalio se da je pozicija Srbije 'komplicirana i kompleksna' jer se 'ruši svjetski poredak, međunarodno javno pravo ne postoji, a u svijetu dominira pravo sile, tko jači taj tlači, drugih principa nema'. Zabrinjava ga 'daljnje naoružavanje Kosova', a ponovno je višekratno spomenuo sporazum o vojnoj suradnji Hrvatske, Albanije i Kosova kao 'otvorenu prijetnju teritorijalnom integritetu Srbije'.

O tom sporazumu kao glavnoj prijetnji njegovoj Vučić je govorio jučer u Beogradu, a danas ponovno u Trebinju. Zapravo, spominje ga u svakom od svojih nebrojenih i beskrajnih javnih nastupa.

Krahirala politika 'sjedenja na četiri stolice'

Srpski predsjednik evidentno se sve manje snalazi u turbulentnim geopolitičkim okolnostima, krahirala je njegova politika 'sjedenja na četiri stolice' (Rusija, Kina, Amerika i Europska unija) te se u ovom trenutku sve četiri čine krajnje nestabilnima. Tvrdi da Srbija trenutno nije ugrožena 'ali mogla bi biti za nekoliko mjeseci ili za godinu dana', čak otvoreno govori o gomilanju zaliha municije, goriva i hrane 'u slučaju agresije na zemlju'.

Ko bi uopće napao Srbiju?

'Zbilja mi nije jasno ko bi uopće napao Srbiju; ukoliko doista misli na Hrvatsku, Albaniju i Kosovo i nekakav njihov zajednički pothvat, treba reći da za to apsolutno ne postoje ni apetiti ni pretpostavke', kaže Avdagić za tportal.

'Ako neko iz regije krene na nas, niko nam neće pomoći osim nas samih. Neće Srbiju napasti ni Amerika, ni velike sile. Ali ovi iz regije nisu to (ugovor o vojnoj saradnji, op. a.) radili kao igračku, nego po nečijem nalogu', smatra Vučić.

'Venecuela je uvijek bila naš saveznik i prijatelj i oko Kosova, i oko svih drugih pitanja. Nemojte to zaboraviti', apelirao je Vučić na kraju svog javnog obraćanja u kojemu, kaže, zbog interesa Srbije 'nije bio potpuno otvoren i nije rekao sve što misli' o američkoj intervenciji u toj zemlji.

Upravo predsjednik Srbije razgovarao je s Nicolásom Madurom početkom kolovoza prošle godine, neposredno nakon što su SAD na 50 milijuna dolara udvostručile nagradu za informacije koje bi dovele do njegova uhićenja. Na društvenim mrežama opisao je 'dobar i sadržajan razgovor s velikim prijateljem Srbije, predsjednikom Madurom, o aktualnim globalnim izazovima, potrebi očuvanja multilateralizma i jačanju bilateralnih odnosa naših zemalja'.

Pamti se i da je početkom prošle godine predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić bila doslovno jedina predstavnica iz Europe na inauguraciji Nicolása Madura, nakon izbora koje je malo tko na svijetu ocijenio poštenima. Brnabić je tada prenijela navodno Madurovo 'divljenje Aleksandru Vučiću' i navodni bizarni događaj s ulice Caracasa:

'Dok smo stajali na ulici, prišao nam je jedan vojnik koji nas je prepoznao i samo rekao: Aleksandar Vučić - amigo!’, objavila je egzaltirana Brnabić.

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić označava Vučićeve navode o navodnoj ugroženosti Srbije i potencijalnoj agresiji na tu zemlju 'njegovom klasičnom teatralnošću' kojom plaši svoje građane i proizvodi navodne krize 'samo kako bi ih on osobno riješio'.

'Zbilja mi nije jasno tko bi uopće napao Srbiju; ukoliko doista misli na Hrvatsku, Albaniju i Kosovo i nekakav njihov zajednički pothvat, treba reći da za to apsolutno ne postoje ni apetiti ni pretpostavke', kaže Avdagić za tportal.

'Vučićevu retoriku treba tumačiti kroz prizmu dvaju velikih problema u kojima se našao i koji mu zadaju ozbiljne brige: s jedne strane tu je unutarnja kriza u toj zemlji nakon lanjskog pada nadstrešnice u Novom Sadu koja će prije ili kasnije rezultirati izborima, a upitno je može li on pobijediti ako se oni budu održavali u fer i demokratskim uvjetima. S druge strane, posve je jasno da je on odigrao veliki broj pogrešnih koraka u međunarodnim odnosima, stavljao je karte na savezništva koja su propala i kladio se, recimo, na raspad Europske unije nakon kojega bi postao vizionar i milenijski pobjednik jer se nije gurao u društvo osuđeno na propast. To se, jasno, nije dogodilo', objašnjava Avdagić.

On napominje i da su američke i europske sankcije srpskoj naftnoj industriji pod kontrolom Rusije, premda trenutno suspendirane, i dalje izuzetno stresne i za srpsko društvo, i za Vučića kao tamošnjeg apsolutnog vladara.

'U tom segmentu Vučić se kladio i na brzi završetak rata u Ukrajini nakon kojega bi sankcije bile brzo uklonjene. Ni to se nije dogodilo, pa je logično da se sada pokušava održati na vlasti čak i ovakvim bizarnim potezima poput plašenja vlastitih građana ratovima. Tu je i faktor Rusije koja sve evidentnije gubi svoju realnu moć u globalnim odnosima, no Vučić se ne usuđuje poduzeti korake koji bi iritirali Putina jer je svjestan da je upravo on pustio Ruse da mu vršljaju po zemlji. On je pridonio atmosferi u kojoj velik dio građana Srbije ne pristaje na bilo kakvo zatezanje prema Rusiji, a sada bere plodove tih poteza', zaključuje Avdagić.