Kršćani koji koriste gregorijanski kalendar danas obilježavaju blagdan Sveta tri kralja, poznat i kao Bogojavljenje ili Vodokršće, kojim se slavi dolazak trojice mudraca – Gašpara, Melkiora i Baltazara – u Betlehem, gdje su se poklonili novorođenom Isusu Kristu.

Prema Evanđelju po Mateju, mudraci su Isusa pronašli slijedeći betlehemsku zvijezdu te mu prinijeli darove: zlato, tamjan i smirnu. Ti darovi imaju snažnu simboliku – zlato označava kraljevsku vlast, tamjan božanstvo, a smirna Isusovu ljudsku narav i smrtnost.

Mudraci se u kršćanskoj tradiciji tumače kao predstavnici nežidovskog, odnosno poganskog svijeta, pozvanog prepoznati i prihvatiti Krista, čime Bog objavljuje spasenje svim narodima.

Tim povodom fra Ivan Landeka, meštar novaka iz Franjevačkog samostana na Humcu, pojasnio je teološko značenje blagdana.

"Kao što pastiri predstavljaju dio izabranog Božijeg naroda koji je u Isusu prepoznao Sina Božijega i Spasitelja svijeta, tako su trojica kraljeva predstavnici svih ostalih, poganskih naroda koji će u Isusu prepoznati Mesiju i povjerovati u njega. Pastiri simboliziraju jednostavne i neuke ljude, dok mudraci s Istoka predstavljaju učene i obrazovane koji su također povjerovali u Krista", kazao je fra Ivan Landeka.

Prema njegovim riječima, evanđeoski izvještaj navodi kako je mudrace prema Betlehemu povela neobična zvijezda. U tadašnjem shvaćanju vjerovalo se da svaki čovjek ima svoju životnu zvijezdu, zbog čega su astrolozi pojavu nebeskih znakova povezivali s rođenjem velikih osoba.

"Takvo tumačenje bilo je prisutno i u židovskoj tradiciji, prema kojoj su astrolozi još ranije naviještali Abrahamovo rođenje, kao i rođenje drugih velikih povijesnih ličnosti", pojasnio je Landeka.

Dodao je kako se u crkvenoj starini betlehemska zvijezda smatrala čudesnom pojavom, dok su kasniji tumači nastojali pronaći njezino prirodno objašnjenje.

"Jedan njemački astronom i matematičar iz 17. stoljeća izračunao je da je u vrijeme Kristova rođenja došlo do posebnog položaja planeta Jupitera, Saturna i Marsa, što je moglo ostaviti dojam iznimno sjajne zvijezde. Drugi pak smatraju da se nije radilo o prirodnoj pojavi, nego o Božijem prosvjetljenju mudraca, kako je tumačio i sveti Ivan Zlatousti", naveo je fra Ivan Landeka.

Naglasio je kako za vjernike nije presudno o kakvoj se pojavi tačno radilo, već poruka koju betlehemska zvijezda nosi.

"Svako od nas pozvan je svojim životom biti zvijezda koja će drugima pokazivati put do Isusa. No da bismo to mogli, i sami se moramo dati rasvijetliti Božijim svjetlom", istaknuo je.

Govoreći o značenju Bogojavljenja, kazao je kako se pohodom i darovima kraljeva Isus objavio cijelome svijetu kao Spasitelj svih naroda, a ne samo izabranog starozavjetnog naroda, zbog čega se ovaj blagdan i naziva Bogojavljenje.

Blagdan Sveta tri kralja u crkvenoj tradiciji povezuje se i s Isusovim krštenjem te se ističe kao događaj Kristova očitovanja svijetu, uključujući i poganske narode. U mnogim krajevima na ovaj se dan tradicionalno blagoslivljaju voda i so, kao i kuće i porodice.

Blagoslovljena voda, u spomen na Isusovo krštenje u rijeci Jordanu, simbolizira očišćenje, dok so naglašava zaštitu i postojanost. Vjernici blagoslovljenu vodu i so nose u svoje domove te ih koriste za blagoslov porodice, kuća, stoke i polja.

Božićno vrijeme u crkvenom kalendaru završava prvom nedjeljom nakon Bogojavljenja, kada se slavi blagdan Krštenja Gospodinova.