Prijetnje Donalda Trumpa o preuzimanju Grenlanda u evropskim se vladama više ne doživljavaju kao puka retorika, već kao ozbiljna mogućnost. Politički vrh, koji je donedavno ignorirao pojačane izjave američkog predsjednika, sada očajnički traži način kako ga zaustaviti, piše Politico.

"Moramo biti spremni za izravnu konfrontaciju"

Da je situacija alarmantna, potvrđuju i diplomatski izvori iz EU. "Moramo biti spremni za izravnu konfrontaciju s Trumpom", izjavio je jedan diplomata upoznat s raspravama. "On je u agresivnom modu i moramo biti spremni."

Tenzije su dodatno porasle nakon što je američki šef diplomatije Marco Rubio najavio da će sljedeće sedmice s danskim zvaničnicima razgovarati o američkoj akviziciji Grenlanda, a Bijela kuća poručila kako bi preferirala pregovore, ali ne isključuje ni vojnu opciju.

Zajednički odgovor Europe

Kao odgovor, evropski diplomatski napori su se intenzivirali. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot potvrdio je da je s kolegama iz Njemačke i Poljske razgovarao o zajedničkom europskom odgovoru. "Ono što je u pitanju jest pitanje kako Evropa, EU, može biti ojačana da odvrati prijetnje, pokušaje na svoju sigurnost i interese", rekao je Barrot novinarima. "Grenland nije na prodaju niti za uzimanje... stoga prijetnje moraju prestati."

Politico je razgovarao s brojnim zvaničnicima, diplomatama i stručnjacima kako bi istražio koje opcije Evropa ima na raspolaganju. Osjećaj nemoći je, navodi Politico, sveprisutan.

"Svi su potpuno zapanjeni i nesvjesni čime zapravo raspolažemo", rekao je bivši danski zastupnik. "Niko zapravo ne zna što učiniti jer Amerikanci mogu raditi što god žele. Ali trebamo odgovore na ova pitanja odmah. Ne mogu čekati tri, pet ili sedam godina."

Opcija 1: Potraga za kompromisom

Trump svoju želju za Grenlandom pravda vitalnim sigurnosnim interesima SAD-a te optužuje Dansku da ne čini dovoljno kako bi ga zaštitila od rastuće kineske i ruske vojne aktivnosti na Arktiku. Stoga bi pregovaračko rješenje, koje bi Trumpu omogućilo da se predstavi kao pobjednik, a Danskoj i Grenlandu da sačuvaju obraz, moglo biti najbrži izlaz iz krize.

Bivši visoki zvaničnik NATO-a predložio je da bi Savez mogao posredovati između strana, kao što je to činio u sporovima između Turske i Grčke. Američki ambasador pri NATO-u Matthew Whitaker izjavio je da Trump i njegovi savjetnici ne vjeruju da je Grenland adekvatno osiguran.

"Kako se led topi i kako se otvaraju rute na Arktiku i Visokom sjeveru... Grenland postaje vrlo ozbiljan sigurnosni rizik za kopno Sjedinjenih Američkih Država."

Saveznici stoga razmatraju nove ponude Trumpu, poput ubrzanja odbrambene potrošnje na Arktiku, održavanja više vojnih vježbi i raspoređivanja trupa radi umirivanja SAD-a. Dvojica diplomata spomenula su i mogućnost uspostave sheme "Arktička straža", po uzoru na postojeće inicijative na istoku Europe.

Trumpa privlače i golema mineralna nalazišta te potencijalne rezerve nafte i plina. Međutim, vađenje resursa iz negostoljubivog terena izuzetno je teško i skupo. Danski izaslanici godinama su bezuspješno zagovarali evropska ulaganja u Grenland, no sada se, prema riječima jednog diplomata EU-a, taj stav počinje mijenjati.

Opcija 2: Financijska injekcija Grenlandu

Trumpova administracija otvoreno je podržala grenlandski pokret za neovisnost, s idejom da bi otok, nakon odcjepljenja od Danske, potpisao sporazum sa SAD-om i bio preplavljen američkim novcem. Iako ne isključuje vojnu silu, Trump inzistira da bi Grenland radije preuzeo dobrovoljno. EU i Danska stoga pokušavaju uvjeriti Grenlanđane da im mogu ponuditi bolji dogovor.

Prema nacrtu prijedloga Europske komisije, Bruxelles planira više nego udvostručiti svoju potrošnju na Grenlandu od 2028. godine. U sedmogodišnjem razdoblju potrošnja bi porasla na 530 miliona eura, a otok bi se mogao prijaviti i za dodatna 44 miliona eura iz EU fondova. Potpora, koja je dosad bila usmjerena na socijalnu skrb i obrazovanje, proširila bi se i na razvoj kapaciteta za vađenje mineralnih sirovina.

"Imamo mnogo, mnogo ljudi ispod granice siromaštva, a infrastruktura na Grenlandu zaostaje, a naši se resursi prvenstveno vade bez dobre dobiti za Grenland, već uglavnom za danske kompanije", rekao je Kuno Fencker, grenlandski opozicioni zastupnik koji podržava nezavisnost. Atraktivna ponuda Danske i EU-a mogla bi biti ključna da Grenlanđane zadrži izvan američkog dosega.

Opcija 3: Ekonomski protuudar

Od Trumpovog prvog mandata u Europi se intenzivno razmišlja o sigurnosti bez aktivnog učestvovanja SAD-a. "To je teško, ali je moguće. Ali ne znam je li itko ozbiljno razmišljao o osiguravanju evropske sigurnosti protiv Amerike. To je jednostavno ludo", rekao je Thomas Crosbie, američki vojni stručnjak s Kraljevskog danskog obrambenog koledža.

EU na raspolaganju ima moćan alat - Instrument protiv prisile, svojevrsnu "trgovinsku bazuku" stvorenu upravo nakon prve Trumpove administracije. Njime se Uniji omogućuje da uzvrati na trgovinsku diskriminaciju. Bruxelles je već prijetio njegovom primjenom, ali je odustao nakon postizanja dogovora. Budući da SAD i dalje nameće carine, EU bi mogao ponovno aktivirati taj mehanizam.

Danski kralj Frederik X na Grenlandu

"Imamo izvoz u Sjedinjene Države nešto iznad 600 milijardi eura, a za otprilike jednu trećinu te robe imamo tržišni udio veći od 50 posto i potpuno je jasno da je to i moć u našim rukama", istaknuo je Bernd Lange, predsjednik Odbora za trgovinu Europskog parlamenta. Međutim, ključno je pitanje bi li Trump ovoga puta povjerovao da je EU ozbiljan.

Opcija 4: Slanje vojske

Ako se SAD odluči za vojnu opciju, Europa bi malo toga mogla učiniti. "Neće preventivno napasti Amerikance... jer bi to bio čin rata", objasnio je Crosbie. No, prema danskoj trajnoj naredbi iz 1952. godine, u slučaju napada na danski teritorij, vojska bi trebala "odmah započeti borbu bez čekanja ili traženja naredbe."

Jedan diplomat EU-a sugerira da bi evropske zemlje, na zahtjev Danske, trebale razmotriti snaga na Grenland kako bi povećale potencijalnu cijenu američke vojne akcije. Iako te snage ne bi mogle zaustaviti invaziju, djelovale bi kao sredstvo odvraćanja.

Fregata danske ratne mornarice

"Mogli biste imati efekt gdje imate grupe ljudi koji su fizički na putu, poput situacije na Trgu Tiananmen, što bi potencijalno prisililo američku vojsku da upotrijebi silu ili da se povuče", rekao je Crosbie. No, upozorava da takva strategija nosi visoku cijenu: "Ovo je potpuno neistraženo područje, ali je sasvim moguće da će životi ljudi biti izgubljeni u pokušaju odbijanja američkog zahtjeva za kontrolu nad Grenlandom."