Američki predsjednik Donald Trump signalizirao je oštru eskalaciju američke retorike prema Iranu, rekavši da njegova administracija aktivno razmatra niz „vrlo jakih opcija“ kao odgovor na Teheranovo gušenje široko rasprostranjenih protesta.

Komentari naglašavaju rastući pritisak na iransko vodstvo i rastuće strahove od šireg sukoba na Bliskom istoku. Trump najavljuje moguću vojnu akciju.

U razgovoru s novinarima u zrakoplovu Air Force One kasno u nedjelju, Trump je rekao da je američka vojska usko uključena u procjenu sljedećih koraka.

„Vojska to razmatra i mi razmatramo neke vrlo jake opcije. Donijet ćemo odluku“, rekao je.

Trump je tvrdio da se iransko vodstvo obratilo Washingtonu tražeći pregovore nakon njegovih upozorenja o vojnoj akciji, dodajući da se dogovara sastanak.

Međutim, upozorio je da bi SAD mogle poduzeti mjere prije nego što se razgovori održe, rekavši: „Možda ćemo morati djelovati prije sastanka.“

Iranski dužnosnici ranije su izdali snažna upozorenja protiv bilo kakve strane intervencije. Predsjednik parlamenta Mohammad Baqer Qalibaf rekao je da bi napad na Iran izazvao odmazdu protiv američkih interesa širom regije.

„U slučaju napada na Iran, okupirani teritoriji, kao i sve američke baze i brodovi bit će naša legitimna meta“, rekao je.

Izjava je istaknula rizik da bi svaka američka akcija mogla brzo eskalirati u širi regionalni sukob. Protesti se šire širom zemlje Nemiri su započeli 28. decembra, kada su trgovci na teheranskom Velikom bazaru zatvorili svoje trgovine u znak prosvjeda protiv naglog pada iranskog rijala.

Demonstracije su se brzo proširile diljem zemlje, a javni gnjev proširio se od rastućih troškova života do otvorenog protivljenja iranskom klerikalnom establišmentu, koji vlada od Islamske revolucije 1979. godine.

Iranski državni mediji izvještavaju da je tokom nemira ubijeno najmanje 109 pripadnika sigurnosnih snaga. Opozicione skupine izvan zemlje kažu da je stvarni broj poginulih znatno veći i da uključuje stotine prosvjednika.

Nestanak interneta i odgovor vlade Skupine za praćenje kažu da je nacionalni nestanak interneta trajao više od 72 sata, ozbiljno ograničavajući komunikaciju i pristup informacijama. Predsjednik Masoud Pezeshkian izjavio je u nedjelju da je njegova administracija „spremna saslušati“ javne zahtjeve, istovremeno pozivajući građane da spriječe ono što je opisao kao „izgrednike“ i „terorističke elemente“ da uzrokuju razaranje.

U razgovoru za državnu televiziju IRIB, Pezeshkian je optužio Izrael i SAD za orkestriranje nemira, tvrdeći da se ekonomske pritužbe iskorištavaju za destabilizaciju zemlje. Mogućnosti se razmatraju u Washingtonu Američki dužnosnik rekao je da bi se Trump trebao sastati s višim savjetnicima u utorak kako bi razgovarali o političkim mogućnostima prema Iranu.

To navodno uključuje vojne napade, tajne kibernetičke operacije, proširene sankcije i pružanje online podrške protuvladinim akterima.

Trump je također rekao da planira razgovarati s milijarderom Elonom Muskom o vraćanju pristupa internetu u Iranu, ukazujući na SpaceX-ovu satelitsku internetsku uslugu Starlink, koja se prethodno koristila u zemlji.

Širi vanjskopolitički signali Iranska kriza se razvija dok Trump provodi agresivnu vanjskopolitičku agendu.

Potvrdio je planove za sastanak s venecuelskom opozicionom čelnicom Mariom Corinom Machado i ponovio uvjeravanja da će globalne naftne kompanije biti zaštićene ako ulažu u Venecuelu. Trump je također ponovno pozvao Grenland da "sklopi dogovor" s Washingtonom, rekavši da su SAD zainteresirane za trajno stjecanje danskog arktičkog teritorija.

Ponavljajući ranije tvrdnje, tvrdio je da Rusija i Kina predstavljaju sve veću prijetnju u regiji i upozorio da bi Grenland mogao pasti pod njihov utjecaj ako SAD ne djeluje.

(SB)