Američki zakon o dostupnosti informacija važi već pola stoljeća, ali CIA-u dugo nije mogao natjerati da javnosti dostavi dokumente. Čak ni one koji su stariji od 25 godina i koji po sili zakona moraju biti javni - izuzev onih za koje pred sudom moraju dokazati da je neophodno da ostanu tajna. Nakon potezanja po sudovima, CIA je morala objaviti dokumenta, piše Stav.ba.

Neki od zanimljivijih su oni u kojima se daju procjene ličnosti vodećih figura tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. U izvještaju iz 5. septembra 1995. opisujući haškog optuženika Slobodana Miloševića, i osuđene ratne zločince Radovana Karadžića i Ratka Mladića, kaže se da su "srpski nacionalisti različitog stepena", ali da su spremni da se prilagode kada njihov položaj dođe u opasnost.  

Od sve trojice, CIA se u najmanjoj mjeri bavi procjenom profila Slobodana Miloševića, više navodeći detalje njegovog uspona kao lidera Srbije i Jugoslavije tokom prve polovine 90-ih, uz tumačenja konkretnih poteza koji su mogli da približe sliku tada aktuelne situacije. Podsjeća se u tom izvještaju na mišljenje doušnika iz Beograda, koji kaže da je Milošević usvojio taktički pristup koji je posvećen održavanju baze njegove moći u Beogradu, bez obzira na to koliko će to koštati ostale Srbe.

Haški optuženik Slobodan Milošević

U ovoj analizi se ističe da će Milošević u zamjenu za ukidanje sankcija istrpjeti mnogo štošta nauštrb Srba van Srbije, za šta se navodi primjer "Republike Srpske Krajine", čiji se pad naziva "najznačajnijim srpskim porazom nakon što je njemački Verchmaht pregazio Jugoslaviju 1941".

Dio psihološke procjene u vezi s liderom Srba u BiH, osuđenim ratnim zločincem Radovanom Karadžićem naslovljen je riječima "Uloga njegovog života".

- Karadžić je, kao i mnogi Srbi, prožet snažnim osjećanjem žrtve. Osnivača Srpske demokratske stranke 1990. godine vjerovatno je u početku motivirala uočena potreba da se zaštite Srbi u Bosni i Hercegovini kada je federalna Jugoslavija počela da se raspada. Kako je njegova baza moći rasla uz pomoć vojske bosanskih Srba, ali i uz izvještaje o ratnom profiterstvu i korupciji, i njegov osjećaj sopstvene važnosti i veličine gotovo je isto tako rastao – stoji u dosjeu CIA-e o Karadžiću.

Nema sumnje da on, kako se dalje navodi, uživa u svjetlosti reflektora kao vođa Srba iz BiH i sagovornik u međunarodnim pregovorima.

- Isto tako, on bi nerado vidio priključenje teritorije bosanskih Srba Srbiji jer bi velika Srbija umanjila njegovu ulogu – ističe se u ovom izvještaju, u kome su neki dijelovi rečenica izbrisani kako bi se zaštitila privatnost agenta CIA-e koji je davao procjene.

Navodi se još i da bi Karadžić, isto kao i Milošević, reagirao na ono što bi ugrožavalo njegovu poziciju srpskog vođe.

- Uprkos tome što se identificirao sa srpskim mučeništvom, nema izvještaja koji ukazuju na to da je Karadžić spreman da se povuče zbog toga - zaključuje se u spisu povjerljivih informacija o ličnosti prvog predsjednika Republike Srpske i osuđenog ratnog zločinca.

Dio spisa koji portretiše još jednog osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića naslovljen je sa "Nije Napoleon", u kome se on kvalifikuje kao "najiskreniji vjernik od sve trojice".

- Prema medijskim izvještajima, on na bosanski sukob gleda kao na zavjeru Zapada da iskorijeni Srbe, pa zato vjeruje da je njegova sveta dužnost da brani svoj narod - kaže se u uvidu CIA-e u Mladićevu psihu.

Ovdje CIA ostavlja primjer njegove izjave da su srpske granice iscrtane krvlju, te da je srpski cilj ujedinjenje srpskih teritorija u BiH i Hrvatskoj.

- Mladićevo prisustvo na ratištu, zajedno sa primjetnim vojnim sposobnostima, učinilo ga je pravim herojem za obične Srbe. Iako ne želi političku ulogu u sukobu, njegovi česti sastanci sa Miloševićem u Beogradu, kao i sa komandantom UN snaga Rupertom Smithom i EU izaslanikom Carlom Bildtom, govore da je on spreman da bude vodeći sagovornik ispred srpske strane - piše u Mladićevom dosjeu CIA-e.

Iz izvještaja o Mladiću

Sljedeći izvještaj, poslat 6. septembra 1995. godine, u potpunosti se bavi samo ličnošću Ratka Mladića.

- Školovan po doktrinama JNA znači braniti se od svakog napadača i kad je nadjačan brojem i oružjem, prihvatiti žrtve onoliko koliko je moguće, nastaviti pružati otpor i u planinama ukoliko je potrebno i koliko god je moguće. Smatra da je opravdano sve što je potrebno da bi zaštitio svoj narod, pa i uzimanje talaca i pravljenje živog štita. Snažno je identificiran sa time da su Srbi historijske žrtve progona i nepravde. On nastoji da bude u položaju iz kog aktivno kontrolira situaciju. Opire se bilo kakvim pritiscima koji dolaze s vana. Nije iznenađen NATO napadima, vidi ih kao nastavak zapadnog nerazumijevanja i nepravednog kažnjavanja Srba. Ne prihvata ustupke sve dok se ne uvjeri da će mu NATO napadi nanijeti veću štetu nego što može da podnese – tvrdi CIA.