Mladi koji "slijepo" koriste vještačku inteligenciju mogu naškoditi svojoj kreativnosti i istraživačkom duhu, smatraju stručnjaci. Rješenje vide u umjerenosti upotrebe svega što digitalizacija nudi, te da vještačku inteligenciju treba da koriste više kao inspiraciju nego kao potpune odgovore.

Jedan od većih problema današnjice je gubitak originalnosti kod mladih. Sada imamo i vještačku inteligenciju koja im nudi rješenje i odgovore. O dostupnosti je suvišno govoriti. Koliko je i za što najviše koriste, riječ imaju srednjoškolci.

"Koristim je često, ne u pretjeranoj mjeri zato što ponekad može da da neke dezinformacije, ali vrlo je korisno što se mene tiče", kaže jedan od anketiranih.

"Koristim Chat GPT svakodnevno, najviše za matematiku i crnogorski, kada mi treba neki sastav", kaže drugi srednjoškolac.

"Razlog što ne koristim vještačku inteligenciju, bio bi upravo to što smatram da šteti meni lično, mojim viđenjima, mojim sposobnostima", kaže treći anketirani.

Očigledno je da sve ima svoje prednosti i mane, a kako vještačka inteligencija utiče na razvoj kreativnosti kod mladih osoba, za Radio Crne Gore govori psihološkinja Dijana Milošević. Rješenje vidi u umjerenosti upotrebe svega što digitalizacija nudi.

"Vještačka inteligencija omogućava lakše pronalaženje različitih informacija, ali sa druge strane nosi i velike probleme, jer prosto obavlja neke poslove, čak i istraživačke radove koje bi mlado biće trebalo samostalno da radi. Plašim se da ćemo doći do toga da zbog postojanja AI i Chat GPT-a pismenost i istraživački duh mladih postane pasivan", objašnjava psihološkinja.

Nesporno je da se vještačka inteligencija smatra jednim od najuzbudljivijih savremenih tehnoloških dostignuća. Za Marka Lakića, vještaka informaciono-tehničke struke, sa jedne strane prihvatljiva je kao alatka za pomoć čovjeku, no postoji i ona zabrinjavajuća strana, posebno za mlade.

"Mladi ljudi ne koriste svoj mozak više, ne rade apsolutno istraživanje, sve to za njih radi mašina. Usudio bih se da kažem da se na takav način naši mladi ljudi zaglupljuju, jer ne koriste sve metodologije istraživanja koje bi trebalo da koriste, koje su u nauci prepoznate. Sa druge strane prezentuju neke rezultate koje su dobili iz vještačke inteligencije, a koji su nerijetko pogrešni. Tako dobijamo mlade sa lažnom motivisanošću, sa lažnom sigurnošću", kaže Lakić.

O etičnoj primjeni vještačke inteligencije prve opšte smjernice donijele su Ujedinjene nacije i Evropska unija, a i sve veći broj preduzeća donosi vlastite smjernice etike u njenom korišćenju. Ukoliko mladi sagledaju širu sliku i shvate njen negativan uticaj, počnu upotrebljavati vještačku inteligenciju više kao inspiraciju nego kao potpune odgovore, mogu da postignu dobar balans, sačuvaju svoju kreativnost i osiguraju razvoj kritičkog mišljenja.